Hrvatska će u sljedećem 7-godišnjem razdoblju na raspolaganju imati 22 milijarde eura iz Bruxellesa, od toga iz novog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) nešto više od 12,6 milijardi eura i iz novog instrumenta EU sljedeće generacije (NGEU) 9,4 milijarde eura. Od tih 9,4 milijarde, nešto više od 5,9 milijardi su bespovratna sredstva, a 2,35 milijardi su zajmovi. Novi list
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider
Većina ispitanika podupire uspostavu središnjeg fiskalnog kapaciteta EU, posebno za potrebe makroekonomske stabilizacije. Od 225 valjanih odgovora, više od petine uputili su građani, a raspravi su se u velikom broju odazvale i nevladine organizacije i instituti. Sudionici rasprave žele da europski propisi više podupiru gospodarski rast, socijalnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena, uz održivi javni dug, izvijestila je Komisija. Ekonomisti već dugo zajednički europski proračun smatraju nužnom protutežom jedinstvenoj monetarnoj politici koju provodi Europska središnja banka, ali vlade zastupaju drukčije stajalište. Države EU-a dosad su se odupirale promjenama jer bi to značilo prijenos većeg dijela suvereniteta na EU, tješnju proračunsku suradnju i, najvjerojatnije, redovito zajedničko zaduživanje. (HRT)
Euro-parlament odobrio 5 milijardi eura kao odgovor Unije na pandemiju covida-19 s ciljem povećanja kvalitete i otpornosti zdravstvenih sustava država članica
Poljska i Mađarska odustale su od ranijeg veta pa je EU donijela dogovor o paketu oporavka od krize i proračuna do 2027. Hrvatska će iz Mehanizma za oporavak i otpornost imati na raspolaganju 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava do 2023. godine. Za ulaganje u oporavak i otpornost gospodarstva bit će na raspolaganju i 3,6 milijardi eura zajmova. U novom EU proračunu, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ukupno nam je na raspolaganju 14,3 milijarde eura, 4,7 milijardi eura kao subvencije poljoprivrednicima, a za kohezijsku politiku 9,6 milijardi eura. Telegram
Mađarska i Poljska za danas su najavile veto na europski proračun i plan oporavka, što je financijski paket vrijedan 1,8 bilijuna eura, u kojem su i 22 milijarde na raspolaganju Hrvatskoj. Zašto? – Mađarska i poljska vlada ne žele da se isplate iz europskog proračuna uvjetuju poštivanjem vladavine prava. Mađarska ovime sebi blokira 6 milijardi eura, a Poljska 23. Telegram
EU je postigla dogovor o sedmogodišnjem proračunu 1.074 milijardi eura, pri čemu će Europska komisija taj novac posuditi izdajući obveznice s rokom otplate od tri do 30 godina. Novac će se vraćati od 2027. do 2058. godine. Piše Deutsche Welle da će ovaj sporazum, iako potencijalno esencijalan za ekonomiju EU-a u trenutku kada se ona nalazi u velikoj nuždi, također vjerojatno biti i veliko opterećenje za budžete u budućnosti.
Novac koji će Hrvatska dobiti iz EU velika je prilika za osnaživanje zemlje i nastavak reformi, podršku građanima i poduzetnicima za gospodarski oporavak – rekao je HDZ-ov Europarlamentarac Karlo Ressler o te famozne 22 milijarde. Biljana Borzan (SDP) objašnjava da to “nije novac koji smo dobili – to je novac koji se nama nudi. Hoćemo li mi to iskoristiti i znati povući taj novac, to je naš problem”. Tportal
Hrvatska je dosad u europski proračun uplatila 22,4 milijarde kuna, a primila 43,3 milijarde kuna, dakle 20,9 milijardi više je primljeno. Ugovorenost dostupnih sredstava iz financijske perspektive 2014.- 2020. podignuta je s 9 na 86 posto, a oko trećine sredstava je i isplaćeno. Ima još tri godine da se isplati još. Index
Najveći doprinositelj je Njemačka koja je 2017. u europski proračun uplatila 12,8 milijarde eura više nego što je dobila, a slijedi UK s 7,43 milijarde eura. Najviše je dobila Poljska – 8 milijardi eura. Hrvatska je taman u malom plusu. BBC…
Dd 2021. do 2027. godine iz europskog proračuna računalstvo visokih performansi dobit će 2,7 milijardi eura, umjetna inteligencija 2,5 milijardi, kibernetička sigurnost i povjerenje 2 milijarde, napredne digitalne vještine 700 milijuna te osiguranje široke upotrebe i implementacije digitalnih tehnologija u svim dijelovima gospodarstva i društva 1,3 milijarde, sve kako bi se ojačalo industrijsko tehnološko predvodništvo Europe.