Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet. Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Europska komisija prošle je godine postigla dogovor o Kodeksu o suzbijanju dezinformacija koji su tada potpisala čak 34 potpisnika među kojima su velike internetske platforme i kompanije kao što su Meta, Google, Twitter, TikTok i Microsoft kao i organizacije civilnog društva. No, dolaskom Elona Muska na čelo Twittera i ovaj potpis pao je kao “žrtva” velikih promjena u toj kompaniji. Objavio je to Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište, ironično – upravo putem Twittera. Braton kaže kako, unatoč Twitterovom napuštanju ovog dobrovoljnog kodeksa, njihove obveze ostaju na snazi. Pritom misli na europsko zakonodavstvo i pravila za borbu protiv dezinformacija koja velike internetske platforme moraju poštovati na području EU od 25. kolovoza ove godine. Na to ih obvezuje Akt o digitalnim uslugama koji se za sada odnosi samo na 17 vrlo velikih internetskih platformi, među kojima je i Twitter, i 2 vrlo velike internetske tražilice. Bug
Akt o digitalnim tržištima koji bi, poručuju iz EU, trebao obuzdati dominaciju velikih internetskih platformi, stupa na snagu danas, a počet će se primjenjivati od svibnja 2023. godine. Vijeće EU i Europski parlament postigli su dogovor o Aktu o digitalnim tržištima zajedno s Aktom o digitalnim uslugama u ožujku ove godine. Riječ je o dvije važne uredbe kojima EU želi nametnuti stroža pravila i veću odgovornost digitalnim platformama za koje se tvrdi da su postale privatni regulatori. Aktom su definirani kriteriji na temelju kojih će se određivati koje internetske platforme trebaju dobiti status nadzornika pristupa. Riječ je o platformama koje osiguravaju vezu između poslovnih korisnika i potrošača, a taj im položaj može omogućiti da preuzmu ulogu zakonodavca, tj. da sami određuju pravila. Kako bi se riješila ta pitanja, Aktom o digitalnim tržištima utvrđuje se niz obveza koje će digitalne platforme morati poštovati te ponašanje koje će im biti zabranjeno. Index
Cilj Akta o digitalnim uslugama (DSA), drugog dijela velikog projekta za reguliranje tehnoloških tvrtki, je osigurati strože posljedice za platforme i web-stranice s dugim popisom zabranjenog sadržaja u rasponu od govora mržnje i dezinformacija do fotografija seksualnog zlostavljanja djece. Nova pravila zaštitit će korisnike na mreži, osigurati slobodu izražavanja i prilike za poduzeća. Ono što je nezakonito offline bit će nezakonito i online u EU. Jutarnji
Europski parlamenta dao je zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama. Između ostalog, izvješće je naglasilo da bi platforme trebale prestati sa sakupljanjem i obradom osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja, što se naročito odnosi na malodobne korisnike. Zastupnici su istaknuli kako bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu trebalo biti zakonito i na internetu, te da se ne smije dozvoliti da se tehnološke kompanije bogate na naš račun. Novi list…