Redatelj Steven Soderbergh ne strahuje od umjetne inteligencije; dapače, vidi je kao moćan i ekonomičan alat za rješavanje kreativnih blokada. Koristeći AI u dokumentarcu o Lennonu, uspio je vizualizirati apstraktne filozofske ideje za koje bi mu ranije trebali basnoslovno skupi vizualni efekti. Smatra da je njegova primarna dužnost isporučiti kvalitetan film, a AI mu to trenutno olakšava. Iako poštuje kolege koji ne dijele njegove mišljenje, on preferira istražiti svaku novu tehnologiju. Zaključuje kako nismo na pragu propasti niti revolucije, već u ranoj fazi čiju ćemo pravu vrijednost spoznati tek za pet godina. Iz razgovora za Variety (ukazali na to na Monitorovom forumu).

Znanstvenica Almira Osmanović Thunström razotkrila je ozbiljne propuste AI modela kreirajući “biksonimaniju” – potpuno izmišljenu bolest s apsurdnim simptomima. Unatoč jasnim parodijskim tragovima, poput autora pod imenom Lažljiv Izgubljenović sa Starfleet Akademije, sustavi kao što su ChatGPT i Gemini počeli su bolest opisivati kao stvarnu. Problem je eskalirao kada su indijski istraživači, oslanjajući se na AI, citirali ovaj lažni rad u stručnom časopisu. Eksperiment je dokazao da AI sustavi kritično brzo pretvaraju dezinformacije u “činjenice”, što otvara ozbiljna pitanja o sigurnosti korištenja umjetne inteligencije u medicini i znanosti. Bug

Korisnike sve više iritira ulizivački ton AI alata, no iza pretjeranog laskanja stoji profit – developeri žele da se uz chatbot osjećate pametno kako biste ga više koristili. Ipak, “lažna empatija” može se suzbiti preciznim uputama. Umjesto automatskog slaganja, od AI-ja treba tražiti da ospori vaše pretpostavke i prednost dade točnosti, a ne laskanju. Ključ je u postavljanju jasnih granica na početku razgovora: tražite konstruktivan i suradnički ton bez pretjeranih pohvala. Budite spremni povremeno ponoviti upute jer AI, baš kao i svaki “novi kolega”, s vremenom može zaboraviti pravila ponašanja. tportal

Marc Andreessen, čovjek koji je izmislio Netscape browser i sve vezano uz današnji internet kakvog poznajemo, tvrdi da ovo s AI-jem nije samo još jedan prolazni trend, nego “uspjeh preko noći koji se spremao 80 godina”. Fora je u tome što su se desetljeća teorije i istraživanja odjednom “otključala” jer tehnologija napokon – radi.

On vidi četiri velika koraka koji mijenjaju igru: prvo su bili LLM-ovi (tekst), pa razmišljanje (reasoning), zatim agenti koji sami obavljaju zadatke, i na kraju RSI (sustavi koji sami sebe poboljšavaju). Posebno ga oduševljavaju agenti poput OpenClawa; kaže da je to revolucija jer AI sad može koristiti računalo baš kao i mi, tipkati naredbe i upravljati svime, od tvog pametnog doma do kompleksnog softvera.

Ipak, nije sve tako bajno. Marc smatra da su i optimisti i “doomeri” (oni koji se boje smaka svijeta) previše naivni. Zašto? Zato što podcjenjuju tromost sustava. Misli da će se prava revolucija sudariti sa zidom birokracije, sindikata i državnih monopola (poput školstva i zdravstva) koji će se rukama i nogama boriti protiv promjena. Na kraju, on se nada da će AI omogućiti povratak “moćnih pojedinaca” koji će s ovim alatima moći parirati ogromnim, tromim korporacijama. Obratili pozornost na Monitorovom (našem) forumu.

Nova studija MIT-a na 11.000 zadataka otkrila je da AI modeli (ChatGPT, Claude, Gemini) u 65% slučajeva postižu tek “minimalno prolaznu” kvalitetu rada. Iako su korisni za rutinu, modeli drastično zakazuju kod složenih i kreativnih zadataka — ocjenu “izvrsno” postižu u manje od 50% slučajeva. Istraživači ih uspoređuju s razočaranim pripravnicima: obavit će osnovno, ali uz stalne faktografske pogreške i halucinacije. Dok narativ o eksponencijalnom napretku buja, podaci ukazuju na plafon; AI zasad ne može zamijeniti stručnjake, već samo automatizirati najjednostavnije prve korake karijere. Bug

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

Redatelj, producent i autor koji posljednjih godina privlači veliku pažnju projektima na sjecištu tehnologije, emocije i nostalgije. Šira publika upoznala ga je kroz niz dokumentarnih serijala, od Dulum zemlje, Šumskog kuhara do Slatke kuharice, ali i viralni video-serijal Spomenar kojim na dirljiv način rekonstruira atmosferu prošlih vremena. Philatz otkriva kako koristi umjetnu inteligenciju kao “egzoskelet za maštu”, a ne kao zamjenu za ljudsku kreativnost. U procesu stvaranja digitalne nostalgije koristi obiteljske arhive i vlastite modele, istovremeno naglašavajući važnost očuvanja autentičnog jezika i zanata. Philatz dijeli i osobnu priču o nadvladavanju mucanja, što mu je otvorilo put prema režiji, te ističe da je prava svrha umjetne inteligencije u rukama onih koji znaju kada je rad gotov. Lider

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal