Podaci OECD-a otkrivaju neobičan trend: Hrvati su u samom vrhu po užitku u životu, pri čemu srednje i visoko obrazovanje pružaju snažan osjećaj sigurnosti. Ipak, taj optimizam prati strukturni problem – Hrvatska sustavno zaostaje u cjeloživotnom učenju. Dok obrazovanje dokazano korelira s boljim zdravljem i prihodima, domaće tržište rada, oslonjeno na turizam i građevinu, ne potiče dodatno usavršavanje. Taj nesklad između trenutnog zadovoljstva i niske spremnosti na učenje dugoročno ugrožava konkurentnost gospodarstva i otpornost na ekonomske promjene, unatoč trenutačno visokom subjektivnom osjećaju sreće. Bug

Kad se već moralo odlučivati, pokušaj sanacije sastojat će se vjerojatno u smanjivanju važnosti i općenitoj relativizaciji hrvatskog “ne”. Plenković svakako želi izbjeći da na negativan način privuče pažnju Donalda Trumpa, a ni Milanović nije naročito zainteresiran za to da Hrvatska istrčava i ističe se u suprotstavljanju Trumpu. Milanović ne želi ni teoretski dati povod Plenkoviću da ga zbog neke izjave optuži za narušavanje odnosa s američkom administracijom. Plenković bi to jedva dočekao. Kako bi Sjedinjene Države mogle napakostiti Hrvatskoj kad bi se Trump naljutio na hrvatsku odbijenicu? Mogle bi uvesti nerazumno visoke carine, ali ta mjera ozbiljnije bi pogodila tek nekoliko privatnih tvrtki i imala bi gotovo zanemariv utjecaj na nacionalnu ekonomiju. Mogle bi blokirati ulazak Hrvatske u OECD, ukoliko Trump uopće zna za tu organizaciju. Ivica Đikić za Novosti

OECD-ov Regulatory Policy Outlook 2025 naglašava važnost učinkovitih, fleksibilnih i participativnih regulacija temeljenih na dokazima. Uspoređujući pristupe deregulaciji, argentinski model pod vodstvom Sturzeneggera ističe se strukturiranim reformama u skladu s OECD-ovim načelima. Nasuprot tome, Muskov DOGE u SAD-u, iako ambiciozan, kritiziran je zbog štetnih posljedica na javne usluge i nedostatka dugoročne strategije . EU, suočena s izazovima pretjerane regulacije, poduzima korake ka pojednostavljenju propisa, no ostaje pitanje hoće li to biti trajna promjena ili privremeni kompromis.

Mileijev pristup deregulaciji u Argentini ima veće šanse za dugoročni uspjeh u odnosu na Trumpov i Muskov. Uz široku podršku Kongresa, Milei je uspio provesti fiskalne i regulatorne reforme, uključujući rezove u javnim rashodima i smanjenje inflacije. Sturzeneggerov tim, koji je pripremio regulatornu reformu, koristi inkluzivan pristup, analizirajući cjenovne deformacije i eliminirajući korupciju. Iako Argentini predstoje izazovi, uključujući visoku inflaciju i nesigurnost u trgovinskoj politici, Milei uživa stabilnu podršku birača zbog smanjenja inflacije i fiskalnih prilagodbi. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Područja djelovanja i rada OECD-a su razvojna politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine, financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika, zapošljavanje, edukacija, ekologija, znanost i tehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo. Za razliku od zajednica poput EU-a, OECD nema nikakve formalne moći nad svojim članicama, već ga je bolje opisati kao veliku konzultantsku tvrtku koja radi na povećanju BDP-a članica, poboljšanju uvjeta života u njima i doprinosu slobodnog tržišta na globalnoj razini. Glavnu riječ ima SAD te pokriva troškove petine godišnjeg proračuna koji je 2019. iznosio 386 milijuna eura. Manje zemlje, poput nama usporedive Slovačke ili Slovenije, uplaćuju po jedan posto godišnjeg budžeta, pa je sigurno pretpostaviti da će i nas godišnje članstvo koštati nešto manje od četiri milijuna eura. T-portal…

U OECD-ovom izvješću PMR 2018 Hrvatska je izjednačena s prosjecima za zemlje OECD-a i EU-prema kriteriju reguliranosti tržišta. Pri zadnjem mjerenju za 2013., bili smo najreguliranije gospodarstvo Europske unije i pri vrhu liste reguliranosti svih zemalja uključenih u mjerenje. Hrvatska se sad nalazi između Čilea i Izraela, na 20. mjestu ljestvice koja obuhvaća 44 zemlje. Ekonomski lab

“Naše članstvo služilo bi samo tome da se naši vođe mogu povremeno slikati sa svjetskim vođama. Nitko od njih ne bi slušao naše političare, kao što i članovi raznih kraljevskih društava i sličnih organizacija rado uz plaćanje članarine uzimaju Hrvate, a zapravo im uzimaju novac – to se plaća nekoliko desetaka tisuća eura”, izjavio je Ljubo Jurčić za Tportal.

Mađarski premijer Viktor Orban doći će u Hrvatsku početkom prosinca na summit Srednjoeuropske inicijative, ali ne dolazi praznih ruku – na poklon će donijeti odluku o mađarskom povlačenju blokade hrvatskog pristupa Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Barikadu je Mađarska bila postavila zbog nezadovoljstva odnosom prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju. Večernji piše da su općenito Orban i Plenković u dobrim odnosima.

Harvardska profesorica Gita Gopinath imenovana je na mjesto glavne ekonomistice MMF-a, kao prva žena na tom položaju (Christine Lagarde je direktorica). Njenim imenovanjem žene su preuzele pozicije glavnih ekonomista triju velikih međunarodnih ekonomskih institucija – MMF-a, Svjetske banke (Grkinja Pinelopi Koujianou Goldberg) i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Francuskinja Laurence Boone).

“Zemlje članice EU-a ne smiju blokirati druge članice pri ulasku u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)” – poručila je povjerenica EK za trgovinu Cecilia Malmström u odgovoru na pitanje hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule. “Stajalište EU-a još od 2007. je da bi sve države članice EU-a koje nisu članice OECD-a i podnesu zahtjev za članstvo trebalo smatrati prihvatljivima za pristupanje OECD-u te ih automatski uključiti u postupak pristupanja”, pojašnjava povjerenica “te žalimo što su dvije države članice od njega odstupile”. T-Portal

Predsjednici KGK objasnili u Budimpešti da su blokirali hrvatski ulazak u OECD jer su nezadovoljni načinom na koji se postupalo u postupku INA-MOL prethodnih godina