Zanemarivanje zdravlja tla djelomično je razumljivo jer se njegov gornji sloj obnavlja vrlo sporo te su potrebna desetljeća za formiranje samo jednog centimetra. Zbog toga je za njegovu obnovu teško usmjeriti hitnu pomoć nakon ovakvih kriznih situacija. S druge strane, uvođenje dugoročnih mjera za poboljšanje njegove kvalitete, poput smanjenja upotrebe pesticida, uzgoj cvjetnih traka, pokrovnih usjeva, sadnja živica je često politički osjetljivo pitanje. Kreatori politika nerado povećavaju poticaje za takve promjene jer one ne nailaze na razumijevanje samih poljoprivrednika, što dodatno otežava njihovo provođenje. Prema Strategiji EU-a za tlo, oko 60% europskog je u nezdravom stanju, izloženo različitim procesima degradacije, uključujući eroziju, zbijanje, zaslanjivanje, zagađenje, gubitak bioraznolikosti i betonizaciju. Agroklub