Nenad Raos za Bug istražuje povijest antimona, elementa koji je kroz stoljeća spajao alkemiju, medicinu i metalurgiju. Iako mu suvremena kemija počinje u sjeni fizike, antimon je svoj „trijumf“ doživio u renesansi kao ključni alat ijatrokemije – prvenstveno kroz posude za poticanje povraćanja i „vječne pilule“. Od drevnog Egipta, gdje je u obliku antimonita služio kao kozmetika i zaštita od uroka, do uloge u čišćenju zlata (balneum regis), antimon se dokazao kao svestran element. Danas je nezamjenjiv u legurama (akumulatori, ležajevi) i poluvodičima, dok njegova sličnost s toksičnim arsenom podsjeća na važnost opreza u laboratoriju.

Astrologija danas nema znanstveni smisao, ali pokazuje da je u antičkim kulturama imala unutarnju logiku. U drevnim civilizacijama zvijezde i planeti smatrani su božanstvima koja djeluju na zemaljski svijet, pa su povezivani s metalima, bojama i ljudskim sudbinama. Iz toga je nastala simbolika sedam planeta i sedam metala, koju su kasnije preuzeli alkemičari, medicina i biologija. Današnja astrologija zadržala je simbole, ali je izgubila kozmološki i religijski kontekst koji joj je nekoć davao smisao. Riječ je o tipičnom pseudoznanstvenom tumačenju, a ono – da skratimo priču – pretvara znanstvene pojmove u mitološka bića, kazuje Nenad Raos za Bug

Fotografija kasiterita u muzeju vučedolske kulture sugerira da se ondje koristila bronca od bakra i kositra, što je pogrešno. Vučedol pripada starijem brončanom dobu, kada se bakar legirao arsenom, a ne kositrom. Pojam „bronca“ tada nije imao današnje značenje, kao ni pojam „bakar“ u kemijskom smislu. Tek u mlađem brončanom dobu, uz razvoj dalekih trgovačkih putova, kositar postaje ključni dodatak i bronca poprima značenje koje danas podrazumijevamo. Nenad Raos za Bug

Nenad Raos pokreće serijal članaka za Bug u kojem donosi lekcije iz kemije. Za početak pitanje – što je to element? Od grčkih stihija – vode, vatre, zraka i zemlje – koje su objašnjavale svijet kroz filozofiju i opažanje, do modernog shvaćanja elementa kao atoma s istim brojem protona, prošla su tisućljeća zabluda i korekcija. Empedoklo, Platon i Aristotel nudili su koherentne, ali danas netočne modele tvari. Prekretnicu donosi Lavoisier, eksperimentalno dokazujući da voda nije element nego spoj. Tako kemija napušta stihije i ulazi u eru znanstveno definiranih elemenata.

Nenad Raos za Bug opisuje ulazak u “doba rijetkih zemalja” (lantanoida, skandija i itrija) nakon doba aluminija. Iako se ne koriste u izradi oružja ili posuđa, ovi metali su ključni u modernoj tehnologiji, od magneta u vjetroturbinama i električnim automobilima do katalizatora u automobilima i industriji. Unatoč imenu, nisu iznimno rijetki, ali se pojavljuju u složenim smjesama, što otežava njihovo dobivanje i recikliranje. Recikliranje je problematično zbog upotrebe otrovnih kemikalija. Iako se radi na “zelenim” metodama, trenutna stopa recikliranja je manja od 1%.

Asteroid 33 Polyhymnia iznimno je velike gustoće, zbog čega znanstvenici vjeruju kako se sastoji od kemijskih elemenata s brojem protona većim od trenutno najvećeg s periodnog sustava elemenata, koji još nisu poznati. Gustoća svemirskog tijela prema jednom mjerenju iznosi 75.28 prema kubnom centimetru, što ga čini ultragustim svemirskim tijelom. Iako je osmij najgušći stabilni element, elementi s višim atomskim brojevima proizvedeni su putem eksperimenata. Tako je nastao Oganeson, element s atomskim brojem 118, koji je nastao “bombardiranjem” kalifornija. Kemijski elementi s većim atomskim brojevima obično su nestabilni i radioaktivni, s relativno kratkim vremenom poluraspada. No, s obzirom da se asteroid proučavao putem radara, astrofizičari zasad mogu samo pretpostavljati kakvi su elementi u pitanju. IFL Science

Periodni sustav elemenata koji pokazuje njihovu stvarnu rasprostranjenost na Zemlji