Požar u Düsseldorfu 2001. otkrio je dugoročnu prijetnju PFAS kemikalija koje su vatrogasci koristili u pjenama za gašenje. Te “vječne” tvari kontaminiraju tlo, podzemne vode i ulaze u prehrambeni lanac, dok njihovo čišćenje traje desetljećima i košta milijarde eura. Samo u Njemačkoj godišnji troškovi dosežu stotine milijuna eura, a procjene za Europu prelaze dva trilijuna u 20 godina. Znanstvenici i mediji upozoravaju na enormnu štetu i industrijsko lobiranje koje otežava regulaciju. Problem PFAS-a nije samo ekološki, već i ekonomski teret za države i poduzetnike. DW

Kako stoji u izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF) objavljenom u srpnju više od 87 posto Sredozemnog mora zagađeno je mikroplastikom, otrovnim metalima i industrijskim kemikalijama. Globalno onečišćena voda uzrokuje 1,4 milijuna preuranjenih smrti, a onečišćeno Sredozemlje predstavlja problem za 150 milijuna ljudi koji žive na obali te 270 milijuna turista koji ga svake godine posjete, piše CNN. Sredozemno more zapljuskuje 46.000 kilometara obale u 22 zemlje koje imaju različite ekološke standarde i prakse. Primjerice iz Egipta u Sredozemnom moru završi 0,25 milijuna tona plastike, slijedi ga Turska s 0,11 milijuna tona, a na trećem je mjestu Italija koja more zagađuje s 0,04 milijuna tona plastike. tportal

Zadnjih nekoliko godina sve su češći ekstremni vremenski uvjeti. Požari gutaju sve pred sobom, oluje su sve razornije, a temperature ruše rekorde. Klimatski znanstvenici upozoravaju da je ovo posljedica ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i širenja poljoprivrede. To je dovelo do prijedloga za imenovanje novog geološkog doba: Antropocena, perioda u kojem je ljudska aktivnost dovela do značajnih posljedica po čitav Zemljin sustav. Zbog svega toga, stanje na Zemlji pretvara se u potpuni kaos. To znači da bi Zemljin sustav mogao pasti u kaotično ponašanje – ekstremne sezonalne fluktuacije i meteorološke fenomene – zbog kojih je teško predvidjeti buduće ponašanje sustava. Ako ga je nemoguće predvidjeti, nemoguće je i umanjiti posljedice N1

Zagreb je na vrhu popisa europskih gradova s najzagađenijim zrakom. Prate ga Bukurešt i Solun

Očekivalo se suprotno, ali rezultati istraživanja u 11 svjetskih gradova pokazuju ovo: sa zadržavanjem milijuna ljudi u kućama koncentracija dušikova dioksida (NO2) u zraku, glavnog zagađivača koji je rezultat prometa i povezan je s respiratornim bolestima i rakom, pala je između 10 i 50 posto. Koncentracija ozona,, koji napada pluća zapravo se povećala zbog pandemije od dva do 30 posto u različitim gradovima jer promet inače uklanja ozon iz zraka. Treći zagađivač su čestice PM2.5, poput čađe ili dima koje emitiraju vozila i industrija koje su se smanjile, ali daleko manje od preporuke WHO-a.

Europske prosječne površinske temperature tijekom 2020. porasle su 2,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina i gotovo pola stupnja iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka. Na Arktiku je zabilježeno sedam stupnjeva Celzija iznad razina zabilježenih sredinom 19. stoljeća. Šumski požari u Sibiru oslobodili su rekordnih četvrt milijarde tona ugljikova dioksida u atmosferu što odgavara godišnjoj emisiji Španjolske, Egipta ili Vijetnama te trećinu više nego u 2019. koja je do tada držala rekord. Razine ugljikova dioksida u atmosferi Zemlje dosegnule su rekordnu razinu od 413 čestica na milijun, izvijestila je Služba za klimatske promjene Copernicus. T-portal…

trakŠest članica EU 2018. je premašilo granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5): Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska. Samo četiri — Estonija, Finska, Island i Irska — imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strožih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417 000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018., što je 60.000 ljudi manje nego 2009. Jutarnji

1 in 8 deaths in Europe are linked to pollution, says EU https://t.co/oFH9bSDNTw #Carbon #Health pic.twitter.com/mkvOt2B2p1

— World Economic Forum (@wef) September 26, 2020

Trećina djece u svijetu izložena riziku kontakta s toksičnim koncentracijama olova, najviše iz odbačenih baterija i akumulatora