Godišnje izvješće o kvaliteti života vezano uz kvalitetu zraka Air Quality Life Index (AQLI) pokazalo je da onečišćenje zraka finim česticama poput onih iz ispušnih plinova vozila i industrije, šumskih požara i još mnogo toga ostaje “najveća vanjska prijetnja javnom zdravlju”. Kad bi svijet trajno smanjio to onečišćenje, životni vijek prosječne osobe bio bi dulji za 2,3 godine, a u Hrvatskoj za gotovo jednu godinu. Fine čestice povezane su s bolestima pluća, srca, moždanim udarima i rakom. Za usporedbu, duhan skraćuje očekivani životni vijek za 2,2 godine. U Aziji i Africi onečišćenje je najveće, ali problem je što cijeli afrički kontinent dobiva manje od 300.000 dolara za borbu protiv onečišćenja zraka. “Postoji duboka nepovezanost s time gdje je zagađenje zraka najgore i gdje mi, kolektivno i globalno, koristimo resurse za rješavanje tog problema”, rekla je Christa Hasenkopf, direktorica programa za kvalitetu zraka u EPIC-u. Novilist
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Koje su granice što ih ljudi mogu izdržati kada je riječ o vrućini, pitali smo Nevenu Đurović, voditeljicu smjene u Nastavnom zavodu za hitnu medicinu Grada Zagreba. Doktorica kaže da su simptomi zbog kojih treba potražiti hitnu liječničku pomoć – vrtoglavica, mučnina, opće loše stanje, malaksalost i iscrpljenost. A tu su i dehidracija i proljev. Kad prestane znojenje te se pojave poremećaj svijesti i visoka temperatura, onda je već panika i ne radi se više o sunčanici, već o toplinskom udaru, upozorava liječnica. Što se tiče granica što ih ljudsko tijelo može podnijeti kada su u pitanju visoke temperature, liječnica Đurović kaže: “Pogledajte samo što Arapi prežive, područja u kojima žive su najtoplija. Ne postoji podatak do koliko stupnjeva ljudsko tijelo može izdržati”. Đurović preporučuje kroničnim bolesnicima da ne izlaze van kada su temperature iznad 30 stupnjeva, a zdravim osobama kada su one iznad 35 C stupnjeva. Tportal