Liječenje raka je komercijalizirano i više nije primarno usmjereno na pružanje pomoći pacijentima da žive dulje, tvrdi više od 30 liječnika i akademika iz cijelog svijeta. Pišući u medicinskom časopisu The Lancet, liječnici su se žalili na prebacivanje u posljednjih nekoliko desetljeća s pretežno javno financiranih kliničkih ispitivanja sa svrhom da odgovore na pitanja važna za pacijente, na ispitivanja koja financira industrija kojima je cilj postići regulatorno odobrenje ili komercijalnu prednost. Znatan dio prihoda industrije koristi za marketinške kampanje s ciljem utjecaja na pacijente. Liječnici su pozvali na rekalibrirani pristup koji je više usmjeren na pacijenta i daje prioritet odgovarajućoj skrbi”, kao i na “liječenja koja poboljšavaju preživljavanje i kvalitetu života i koja su dostupna svim pacijentima. HRT
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
microsurgery robot stitches up a corn kernel
Showing millimeter-level precision
pic.twitter.com/VKvmt5sPgo— Science girl (@sciencegirl) January 28, 2026
CKM (cardiovascular–kidney–metabolic) sindrom nije nova bolest, nego novi okvir razmišljanja koji povezuje srce, bubrege i metabolizam u jedinstveni kronični proces. Umjesto fragmentiranog liječenja „po organima“, CKM naglašava ranu prevenciju, procjenu ukupnog rizika i koordiniranu terapiju. Fokus se pomiče s kasnih komplikacija na životni stil, prehranu, san, stres i rane metaboličke promjene, uz prepoznavanje uloge genetike i epigenetike. Cilj nije liječenje nalaza, nego osobe – prije nego se spiralni krug bolesti ubrza i zaključa. Igor Berecki za Bug
Privatni marketinški projekt ZagrebMed (predstavljen još prije tri godine – Dnevnik) predstavlja se kao platforma zdravstvenog turizma pa pod logotipima javnih tijela – Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba, njegove Turističke zajednice i HGK-a – promovira isključivo privatne bolnice i poliklinike, ali i nedopuštene i znanstveno neverificirane postupke. ZagrebMed okuplja 175 liječnika iz dvanaest, uglavnom vrlo poznatih, privatnih zdravstvenih ustanova. Pored toga, reklamira i najmanje četiri vrste postupaka iz područja tzv. regenerativne integrativne medicine, koristeći terminologiju koja sugerira medicinsku učinkovitost u liječenju i prevenciji teških bolesti, iako ništa od toga nije priznata metoda liječenja i nudi se izvan važećeg regulatornog okvira. Nataša Škaričić za Novosti.
Aksolotl, neobičan vodeni daždevnjak, sposoban je regenerirati gotovo svaki dio tijela – uključujući srce i mozak – bez ožiljaka i odbacivanja tkiva. Znanstvenici proučavaju njegove gene kako bi otkrili mehanizme koji bi mogli uvesti revoluciju u transplantacijsku i regeneracijsku medicinu. Ključni protein VEGFA pokazuje obećanje u poticanju obnove kod ljudi. Ipak, aksolotl u divljini izumire, čime riskiramo gubitak dragocjene genetske biblioteke za liječenje budućnosti. Igor Berecki za Bug
Dok Elon Musk paradira s Neuralinkom, projekt Starfish Neuroscience u tišini razvija manje invazivan BCI koji bežično komunicira s mozgom, bez baterije i s preciznim stimuliranjem moždanih regija. Sustav koristi napredne algoritme i TMS za liječenje stanja poput Parkinsona i depresije. U igru ulazi i Valveov Gabe Newell, koji tehnologiju vidi kao budućnost gaminga – gdje ne klikneš “Play”, već samo pomisliš. Prvi testovi na ljudima planirani su do kraja 2025., a entuzijasti već trljaju sinapse. Još da Half-Life 3 koristi tu tehnologiju – i svi bi ugradili čip. Igor Berecki za Bug
Bill Gates: AI će zamijeniti liječnike i učitelje u roku od 10 godina
Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.
Iza 67-godišnje gospođe Katice pet je operacija. Zbog dobroćudnog tumora na mozgu veličine osam centimetara, ostala je i bez dijela lubanje. Tri mjeseca poslije na nogama. Zahvaljujući neurokirurškom timu KB-u Dubrava tumora više nema, kost lubanje je nadomještena, karnioplastikom s printanim 3D implantatom, prenosi HRT. Radi se o PEEK materijalu, polimeru plastike koji je po svojim karakteristikama fizički najsličniji kosti, a po svojim biološkim karakteristikama je iznimno stabilan i ne izaziva nikakve reakcije, rekli su iz neurokirurškog zavoda. N1
Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini. Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug
Pametne bio-tinte koje obnavljaju oštećene neurone mogle bi u sljedećih 20 godina izliječiti cijeli niz bolesti i stanja koja stoljećima zbunjuju liječnike i znanstvenike. Sljepoća, gluhoća, kronična bol, epilepsija, bolest motoričkih neurona i Parkinson; sve ove “neizlječive” bolesti povezane su s neispravnim neuronima, tvrdi profesor Matthew Griffith sa Sveučilišta Južne Australije (UniSA) na tamošnjem Future Industries institutu istražuje i stvara biokompatibilne tinte na bazi ugljika, otisnute u mekane fleksibilne uređaje koji se mogu kirurški ugraditi i elektronički komunicirati s neuronskom mrežom. Bug