Tako kažu na Forumu: Osim što nema “većeg” neprijatelja kao u 1984. ni glavni junak nije netko s kojim biste previše simpatizirali (iako vam se može javiti sažaljenje). Ovdje su ljudi sami sebi (i međusobno) najveći neprijatelji, a glavni lik tragičan. Orwell je kroz Burmanske dane, svoj prvi roman, ukratko, ogolio kolonijalizam ne samo kao politički sustav, već kao karcinom koji uništava karakter pojedinca, pretvarajući slobodnu volju u puki strah od društvene sramote. Pritom je, obrađujući široku lepezu tema i bez filtera, a opet reporterski, predočio ono što je i sam doživio radeći tamo u policijskoj službi. Dok je službena propaganda tvrdila da Britanci u Indiju donose kulturu i napredak, Orwell (reporterski hladno) pokazuje stvarnost: oni su tamo bili zbog ekstrakcije resursa, a zauzvrat donijeli kulturnu pustoš. Podforum Književnost

Svaki je nacionalist opsjednut uvjerenjem da je moguće mijenjati povijest. Dio vremena provodi fantazirajući o svijetu u kojem se stvari odvijaju onako kako bi trebalo – u kojem je, primjerice, Španjolska armada bila uspješna, a Ruska revolucija 1918. bila skršena – i dijelove tog svijeta će kad god je to moguće prenijeti u povijesne knjige. Veliki dio današnje propagandne književnosti čisti su falsifikati. Zanemaruju se materijalne činjenice, mijenjaju se datumi, miču se i mijenjaju navodnici kako bi se promijenio kontekst i značenje teksta. Događaji za koje se misli da se nisu trebali dogoditi prvo se ne spominju, a zatim i negiraju… Osoba koja negdje u svojoj duši gaji nacionalističku odanost ili mržnju, nikako ne može prihvatiti neke činjenice, čak i ako na stanovit način zna da su točne. Ideje donosi prijevod eseja velikog pisca 20. stoljeća.

Književno putovanje Georga Orwella započelo je tijekom boravka na azijskom kontinentu. Piščeva iskustva u Burmi razotkrila su surovost kolonijalizma te je tada počeo pisati prve eseje u kojima je prokazao razlike između britanske vladajuće klase i tamošnjeg stanovništva.  Sve to bila je najava snažne društvene i političke kritike koja će postati zaštitni znak njegovih djela. Svoje misli iz tog razdoblja kasnije je sabrao u knjizi „Burmanski dani.“ Također, jedno od ključnih transformativnih poglavlja u Orwellovom životu bilo je njegovo sudjelovanje u Španjolskom građanskom ratu. Odluka o pridruživanju borbi protiv fašizma bila je dokaz nepokolebljive predanosti idealima. Iskustva iz tog životnog razdoblja zapisao je u autobiografskom djelu „Kataloniji u čast“. U Španjolskoj je svjedočio borbama za vlast, ratnoj propagandi i progonu neistomišljenika. Te će teme postati središnje u njegovim kasnijim remek-djelima „Životinjska farma“ i „1984“. Stil pisanja Georga Orwella obično je kratak i jasan. Pisac namjerno izbjegava korištenje figurativnog jezika i nepotrebnih riječi. Biblos

Moralni gnev je sasvim na mestu. Treba osećati moralni gnev. Ali ako odete na globalni jug, uverićete se da oni ne mogu da veruju u ono što vide. Osuđuju rat, naravno. To je gnusan čin agresije. Onda pogledaju na Zapad i kažu: O čemu vi, ljudi, govorite? Pa vi to nama stalno radite. Ili uzmite, na primer, velikog ratnog zločinca modernog doba Henryja Kissingera. Prema njemu se odnosimo ne samo uljudno već s velikim divljenjem. Najzad, to je čovek koji je preneo naređenje Vazdušnim snagama o masovnom bombardovanju Kambodže – „sve što leti na sve što se pomera“, tako je rekao. Nije mi poznato da arhivi sadrže sličan primer poziva na genocid. Usledilo je vrlo intenzivno bombardovanje Kambodže. O tome ne znamo mnogo zato što ne istražujemo sopstvene zločine. … Mogli bismo dugo ovako nabrajati. Bezbednost stanovništva naprosto nije briga kreatora politike. Bezbednost privilegovanih, bogatih, korporativnog sektora, proizvođača oružja – to da, ali ne i bezbednost nas ostalih. Ta dvomisao je stalna, nekad svesna, a nekad ne. Upravo to je opisao Orwell: hipertotalitarizam u slobodnom društvu. Buka

Švedski model stavljen je na stup srama, da bi isti taj model upravo sada primjenjivali, što je jasno svakome tko ima dvije moždane vijuge. Naravno, elita (i masovni mediji koji su režali u skladu s dresurom), sada će radije pregristi jezik nego priznati očigledno – primjenu švedskog modela u Hrvatskoj. Oni to ne žele priznati jer bi to za njih bilo ravno samoubojstvu. Priznanje očiglednog izazvalo bi zgražanje građanstva jer su ih same vođe naviknule da pojam “švedski model” svrstaju u negativan kontekst: kao nešto loše, negativno, smrt, neetičnost i sl… I sada gle čuda, sve to isto se primjenjuje kod nas, piše H-Alter.

Ovoga mjeseca navršit će se 70 godina od objave 1984. Georgea Orwella. Iako je on upozoravao da se totalitarizam može pojaviti svugdje i da se protiv njega mora boriti, postavlja se pitanje jesu li njegova upozorenja bila uzaludna. Već 19 godina svjedočimo usponu tzv. “kapitalizma nadzora”, koji je započeo Google. Danas nije pretjerivanje ako kažemo da je Internet u vlasništvu privatnog kapitala nadzora, a moderni kapitalisti shvatili su da najkorisniji podaci dolaze ne samo od nadgledanja, nego i modificiranja te upravljanja ponašanjem korisnika. Time

Roman Georgea Orwella ‘1984.’, priča o distopijskoj budućnosti pod autoritarnim režimom, vratila se na književne top liste kao bestseller zahvaljući frazi o "alternativnim činjenicama" kojom je administracija Donalda Trumpa nastojala dokazati da je laž zapravo istina

Savjetnica Donalda Trumpa samo spomenula frazu "alternativne činjenice" pa drastično skočila prodaja George Orwellovog romana ‘1984’ otkud složenica dolazi

Zašto je Orwellova ‘1984.’ i danas toliko važna?

10 Orwellovih citata iz ‘1984’ koji su današnja hrvatska i svjetska stvarnost