Istraživači sa sveučilišta Binghamton i Virginia razvili su metodu koja pomoću tehnike neural embeddinga precizno identificira povijesne znanstvene prekretnice. Analizom 55 milijuna radova i patenata, sustav mjeri udaljenost između temelja rada i njegova utjecaja na budućnost. Što je taj razmak veći, otkriće je revolucionarnije jer je uspješnije promijenilo postojeću paradigmu. Ovaj alat ne prepoznaje samo nobelovce, već i istovremena otkrića poput Darwinove i Wallaceove evolucije. Cilj je razumjeti uvjete koji rađaju velike proboje kako bi se u budućnosti lakše poticale nove znanstvene inovacije. Bug
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Znanstvena metoda predstavlja sustavni pristup istraživanju svijeta. Temelji se na postavljanju hipoteza, njihovom testiranju kroz promatranje, eksperimentiranje i izradu modela te formiranju zaključaka na temelju dobivenih podataka. Znanstvene teorije ne predstavljaju apsolutne, vječne istine, već privremene konstrukcije koje trenutno najbolje tumače svijet, a mogu se mijenjati kako dolazi do novih otkrića. Religijska uvjerenja uglavnom se temelje na vjeri u određene dogme i postulate koji se ne mijenjaju i ne ovise o vanjskim dokazima. Vjernici svoju vjeru temelje na svetim spisima, duhovnim autoritetima, tradiciji i osobnim iskustvima, a ta vjerovanja ne moraju nužno biti podložna empirijskoj provjeri, iako neka nedvojbeno jesu. Bitno je razumjeti da povjerenje u znanost nije isto što i slijepa vjera. Ono se temelji na potvrđenom iskustvu da znanstvena metoda pruža najpouzdanije rezultate u objašnjavanju prirodnih pojava. Ključna razlika između religijskog i znanstvenog znanja leži u pristupima istini. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.