Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal

Led koji se nalazi na Antarktiku i na Grenlandu zauzima površinu veću od 15,54 milijuna kvadratnih kilometara pa možete li zamisliti kakav bi bio scenarij za Zemlju kada bi se sva ta ledena masa otopila? Ne baš optimističan, zar ne? Znanstvenici smatraju da ako se ne smanji emitiranje stakleničkih plinova u atmosferu, to bi se moglo dogoditi za 5000 godina. Green podsjeća na 10 godina star video.

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

Antarktička struja, četiri puta snažnija od golfske struje, ključan je dio svjetske “oceanske pokretne trake”, koja pomiče vodu diljem zemlje, povezujući Atlantski, Tihi i Indijski ocean. Otapanje ledenog pokrova bi dovelo do priljeva slatke vode u Južni ocean, što bi promijenilo njegov salinitet i cirkulaciju. Ako se ovaj trenutni ‘motor’ pokvari, moglo bi biti ozbiljnih posljedica, uključujući više klimatske varijabilnosti, s većim krajnostima u određenim regijama i ubrzanim globalnim zatopljenjem zbog smanjenja kapaciteta oceana da djeluje kao (sredstvo za upijanje) ugljičnih plinova, kazuju klimatski znanstvenici. HRT

Satelitske snimke pokazale: Na Antarktici sve više zelenih površina, a sve manje leda

Područje ledenjaka Thwaites na Antarktici nastavlja se otapati te bi većina mogla biti izgubljena do 23. stoljeća, tvrde stručnjaci. Površina ledenjaka otprilike odgovara površini otoka Velike Britanije ili američke savezne države Floride. Količina leda koji utječe u more iz Thwaitesa i susjednih glečera se i više nego udvostručila između 1990-ih i 2010-ih. Stručnjaci kažu da su glečer i šire područje Amundsenovog zaljeva odgovorni za osam posto trenutne stope rasta globalne razine mora od 4.6 milimetara godišnje. Index

Nakon što je na dnu oceana provela u stanju mirovanja više od 30 godina, santa leda, koja nosi naziv i santa A23a, 1986. godine odvojila se od antarktičke obale. No tada nije stigla daleko, već se nasukala u Weddellovo more i ondje se fiksirala kao ledeni otok. Nakon gotovo 40 godina, nakon što se njezina ledena masa smanjila, santa leda se ponovno pokrenula 2020. godine, a znastvenici su očekivali da će je struje odnijeti prema južnom Atlantskom oceanu, na takozvanom “putu ledenjaka”, gdje će se postupno otapati i u konačnici nestati. Međutim, kako piše BBC News, dogodilo se nešto neočekivano, ledenjak A23a se već mjesecima vrti na mjestu sjeverno od Antarktika, a “uhvaćena” je u Taylorov stup. Topljenje ovolike količine leda na “putu ledenjaka” zasigurno izazavalo povećanje razine mora, a samim time i promjene u morskom ekosustavu. Green

Južna zračna struja donijela je i proteklog tjedna milijune tona pustinjskog pijeska iz sjeverne Afrike te nebo nad gotovo cijelom Europom učinilo maglovitim. I dok hrvatski meteorolozi uvjeravaju da je zbog nadolazeće promjene vremena nedjelja vjerojatno zadnji dan kad ćemo ga gledati u atmosferi, njihove austrijske kolege upozoravaju kako saharska prašina utječe na značajno brže topljenje alpskih ledenjaka. Istraživač ledenjaka Andrea Fischer, čiji predmet istraživanja je najveći glečer u Austriji Großglockner, upozorava da, kad se saharski pijesak slegne na ledenjake, snijeg se brže topi jer postaje tamniji. tportal

Himalajski ledenjaci tope se brzinom bez presedana