Istraživači su identificirali ključni neuralni krug uključen u seksualno odbacivanje i skupinu moždanih stanica koje utječu na to hoće li ženka prihvatiti ili odbiti pokušaje parenja, ovisno o njezinom reproduktivnom ciklusu. Studija objavljena u časopisu Neuron pruža nove uvide u to kako mozak upravlja društvenim i reproduktivnim ponašanjem. Naravno, istraživanje je provedeno na miševima. Optogenetički eksperimenti pokazali su da umjetna aktivacija tih neurona tijekom plodne faze izaziva ponašanje odbijanja, kao da miševi nisu plodni. Ovo otkriće sugerira da VMH kod ljudi može imati slične funkcije, povezujući unutarnja stanja s društvenim interakcijama poput seksualnog ponašanja i agresije. Istraživanje doprinosi boljem razumijevanju složenih neuronskih mehanizama. Svejedno, Bug se sjetio clickbait naslova u dobronamjerne svrhe… Pogledajte i ostale novosti iz svijeta znanosti (i tehnologije).
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U hitnim situacijama ljudi često instinktivno pružaju prvu pomoć drugima. No, do sada nije jasno utvrđeno pokazuju li takva prosocijalna ponašanja neke druge vrste i kako se ona manifestiraju. U dvije nove, neovisne studije W. Sun i suradnici te F. Sun i suradnici pokazali su da miševi iskazuju stereotipna ponašanja prema onesviještenim pripadnicima svoje vrste, koja idu od njuškanja i uređivanja do lizanja glave i povlačenja jezika iz usta, što ubrzava oporavak od nesvijesti. Slična ponašanja već su ranije dokumentirana kod sisavaca s većim mozgovima, poput dupina i slonova. Poznato je također da miševi pomažu jedni drugima kada su zarobljeni, no ovakva “prva pomoć” kod manjih sisavaca dosad nije bila detaljnije proučavana. Index
Istraživači iz laboratorija Cold Spring Harbor proučavali su kako miševi koriste osjetila mirisa i sluha tijekom skrbi za mladunce. Otkrili su da bazalna amigdala (BA) u mozgu igra ključnu ulogu u integraciji ovih osjetilnih signala, koji se potom obrađuju u slušnom korteksu. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Cell, otvara vrata boljem razumijevanju kako poremećaji poput autizma utječu na tumačenje društvenih znakova. Bug
Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti
Zabrane i običaji posvećeni mišu nisu neka specijalnost ovdašnjeg seljaštva, nego ih poznaju svi europski narodi. Kod antičkih Grka je posvećen Apolonu, bogu svjetlosti. U Trojanskom ratu, gdje je Apolon stao na stranu Trojanaca, miševi su Grcima izgrizli tetive na lukovima, tako da su izgubili važnu bitku. Antički Rimljani također su znali za Feriae Murinae, doslovno: mišji praznik. Kod nekadašnjeg seoskog stanovništva u Srbiji bio im je posvećen čitav ciklus običaja. Davni slavenski narodi zamišljali ljudsku dušu – i živog i umrlog čovjeka – u obliku miša. Ovaj mali sisavac je moćan zaštitnik. Pomaže “svojim” ljudima u ratu, tako što neprijateljskoj vojsci pokvari oružje i zagadi hranu. Proriče sudbinu. Prema poznatom vjerovanju, tko trudnici ne da ono što bi željela jesti, miševi će ga kazniti, tako što će mu svu hranu upropastiti, a odjeću izgristi. To ukazuje koliko je ova životinja u prakršćanstvu bila visoko cijenjena i izazivala maltene strah za sve koji ne bi ispoštivali običaj. Agroklub

U revolucionarnom pothvatu znanstvenici Sveučilišta u Rochesteru uspješno su prenijeli gen dugovječnosti s golih krtica na miševe, što je dovelo do poboljšanog zdravlja i duljeg životnog vijeka miševa. Gole krtice ili golokrtičasti štakori, poznate su po dugom životnom vijeku i iznimnoj otpornosti na bolesti povezane sa starenjem. Ove životinje naime mogu živjeti 40 godina, gotovo deset puta duže od drugih glodavaca slične veličine, a za razliku od mnogih drugih vrsta rijetko obolijevaju od neurodegeneracije, kardiovaskularnih bolesti, artritisa i raka. “Naša studija pruža dokaz načela da se jedinstveni mehanizmi dugovječnosti razvijeni u nekim vrstama sisavaca mogu izvoziti kako bi se produžio životni vijek drugih sisavaca”, kažu istraživači koji su rezultate svog rada objavili u časopisu Nature.
S obzirom na to da se izbacivanjem istrošenih stanica s oštećenim DNA iz tijela mogu poništiti određeni efekti starenja, postoji mogućnost da bi ova metoda mogla usporiti starenje i pojavu staračkih bolesti, otkriva istraživanje koje je proveo Medicinski centar Sveučilišta Erasmus u Nizozemskoj. Studija je provedena na miševima, a ubrizgavanjem supstanci koje su u miševima uklanjale „uspavane“ stanice, miševima se obnovilo krzno, popravila funkcija bubrega i mogli su trčati duplo više od ostalih miševa. Index