Dok cijene nafte divljaju zbog sukoba s Iranom, tržište plina proživljava bizarnu podijeljenost. U SAD-u je prirodni plin nusprodukt nafte toliko obilan da mu je cijena u Teksasu negativna – proizvođači plaćaju da ga se riješe zbog manjka infrastrukture. Nasuprot tome, Europa i Azija trpe ogroman cjenovni šok. Gubitak katarskog plina zbog blokade Hormuškog tjesnaca stvorio je rupu od 20% globalne ponude, tjerajući države natrag ugljenu. Uz poluprazna skladišta i skupe termine za iduću zimu, energetska neizvjesnost ponovno dominira nad optimizmom. Mario Gatara za Ekonomski lab

Eurostatovi podaci pokazuju veliki raskorak u cijenama električne energije i plina u Europi 2025. Struja za kućanstva najjeftinija je u Turskoj (6,2 €/100 kWh), a najskuplja u Njemačkoj (38,4 €). Hrvatska je ispod europskog prosjeka, ali će zbog ukidanja subvencija uskoro poskupjeti. Nakon prilagodbe kupovnoj moći razlike se smanjuju, no Češka, Poljska i Italija ostaju među najskupljima. Kod plina prednjači Švedska, dok su Mađarska, Hrvatska i Rumunjska najjeftinije. Neka tržišta bilježe snažne skokove, posebno Turska i Sjeverna Makedonija. tportal

Zemlje Zapadnog Balkana i dalje ulažu u plinsku infrastrukturu, unatoč niskoj potrošnji plina i trendu EU-a prema odustajanju od fosilnih goriva. Planirani plinovodi i LNG terminali skupi su i riskantni, često zahtijevaju državne subvencije i mogu završiti neiskorišteni. SAD i EU potiču ove projekte, dok lokalne vlade kasne u energetskoj tranziciji. Gallop upozorava da bi umjesto toga trebale ulagati u energetsku učinkovitost, dizalice topline te solarne i vjetroelektrane, kako bi izbjegle skupi i beskorisni plinski zamah. H-alter

Cijene struje i plina za kućanstva u Europi značajno variraju, a prilagođene kupovnoj moći (PPS), donose neočekivane rezultate. Najskuplju struju nominalno plaćaju Berlinci (40,4 c€/kWh), a najjeftiniju Budimpeštanci (9,1 c€/kWh). No, kada se uzme u obzir kupovna moć, Prag iskače kao najskuplji. Plin je najskuplji u Stockholmu (33,3 c€/kWh), a najjeftiniji u Budimpešti (2,5 c€/kWh). Zagreb je ispod europskog prosjeka, ali nije među najpovoljnijima. Ukratko, cijene su igra perspektive – negdje struja „udara“, a negdje samo „škaklja“ novčanike. N1

Prema briselskom think tanku Bruegel, uvoz fosilnih goriva iz Rusije u Europsku uniju iznosio je oko milijardu američkih dolara mjesečno krajem 2023. – nakon 16 milijardi američkih dolara mjesečno početkom 2022. Prema podacima Europske komisije, u 2023. je 15 posto ukupnog uvoza plina u EU otpadalo na Rusiju, iza Norveške i SAD-a s 30 odnosno 19 posto te ispred sjevernoafričkih zemalja s 14 posto. Velik dio ruskog plina prolazi plinovodima kroz Ukrajinu i Tursku. No nadležni u Europskoj uniji očito nisu uznemireni. Raskid sporazuma između Ukrajine i Rusije već je uzet u obzir na europskim tržištima plina. Konačno, kaže Europska komisija, države članice uspjele su smanjiti svoju potražnju za plinom za 18 posto od kolovoza 2022. u usporedbi s prosjekom u posljednjih pet godina. Napominje se da će SAD stvoriti nove LNG kapacitete tokom slijedeće dvije godine, a te bi zalihe, ocjenjuje Komisija, mogle pomoći EU-u da se nosi s mogućim prekidima opskrbe. DW

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug

U borbi s klimatskim promjenama sve veći broj zajednica se okreće klimatski neutralnim rješenjima opskrbe energijom. U njemačkom gradu Mannheimu odlučili su se za radikalno rješenje: gašenje plinske mreže. Vlasnici kuća i stanova dobili su dovoljno vremena da se prilagode klimatski neutralnim zahtjevima. Oni koji ugrade dizalice topline dobit će subvenciju od države u iznosu od 21.000 eura. Moguće je i prebaciti se na daljinsko grijanje, ako lokalne zajednice imaju tu opciju. Gradsko komunalno poduzeće MVV najavilo gašenje plinske mreže do 2035. godine, piše Fenix-magazin.de. Do 2030. godine bi na novu toplinsku mrežu, koja će koristiti potpuno obnovljive izvore energije, trebalo biti priključeno 10.000 kućanstava. Osim toga, građani će moći od grada dobiti toplinske pumpe. tportal

Prema izmijenjenim ugovorima, Hrvatskoj ukupno pripada više od 50 posto novčanog toka projekta od eksploatiranih količina nafte i plina pa će tako i država više zaraditi od dva nova nalazišta ugljikovodika u blizini Kutine i Siska, otkrivena u kolovozu i rujnu. Riječ je, kako nam je objašnjeno u Agenciji za ugljikovodike, o vrlo izdašnim nalazištima ugljikovodika koja su posebno važna zbog činjenice da Inina plinska polja u sjevernom Jadranu iz godine u godinu bilježe se veći prirodni pad proizvodnje i rezerve se u njima rapidno smanjuju. Važnost novih nalazišta plina i nafte raste zbog same činjenice da je njima Hrvatska dodatno smanjila ovisnost o uvozu energenata. Nacional

Predstavljajući novi paket mjera u rujnu, predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je da poskupljenje plina i struje ide u dvije faze, prvo poskupljenje u studenom, drugo u siječnju, očekivani porast cijena je sveukupno za 10 posto. Ekonomist podsjeća kako je čak 19 % stanovništva u Hrvatskoj u riziku od siromaštva, a posebno je teško umirovljenicima. Moraju se naći izvori za to financiranje, moram naglasiti da postoji ogromna fiskalna rezerva koja bi se mogla iskoristiti za povećanje mirovina i druge stvari, a to je tranzicijski trošak mirovinske reforme koji je enorman. N1

Geopolitička situacija na Bliskom istoku, uključujući sukob između Izraela i Irana, ima značajan utjecaj na energetska tržišta i opskrbu Europe. Sukob prijeti ključnim morskim prolazima za trgovinu naftom i plinom, što dovodi do rasta cijena energenata. Europa, uključujući Hrvatsku, suočava se s rastom cijena struje i plina zbog smanjenja subvencija i nestabilnosti na ključnim dobavnim putevima. Iako strateški projekti poput LNG terminala donose sigurnost opskrbe, pitanje ostaje hoće li cijene energenata drastično porasti. Poslovni