Prema novoj EU regulativi, kruh i sir smiju sadržavati do 4% brašna od crva brašnara, obogaćenog vitaminom D. Insekti su nutritivno bogati, ali i dalje izazivaju otpor kod potrošača. Proizvodi moraju biti jasno označeni, a alergičari na rakove i grinje trebaju biti oprezni. Unatoč ekološkim i prehrambenim prednostima, brašno od insekata je skupo i još uvijek rijetkost na policama. Stručnjaci poručuju da je sunčanje bolji izvor vitamina D, a skeptici se pitaju – hoće li crvi stvarno postati glavni sastojak europske prehrane? tportal

EU je odobrila korištenje brašna od ličinki crva brašnara u prehrambenim proizvodima poput kruha, tjestenine i sireva. Iako su insekti prehrambeni tabu u zapadnim kulturama, već su dio jelovnika za dvije milijarde ljudi. Brašno od crva bogato je proteinima, željezom i vitaminima te ekološki prihvatljivije od mesa. No, nisu svi oduševljeni „skrivenim“ životinjskim sastojcima u hrani. Insekti se moraju jasno deklarirati, a oni koji ih žele izbjeći – neka počnu temeljito čitati etikete. DW

Autorica studije je proučavala nematode, sićušne crve s jednostavnim genomima – kompletan skup genetskog materijala u organizmu – i njihovu brzu reprodukciju koja ih čini korisnima za razumijevanje osnovnih bioloških fenomena. Naoružani Geigerovim brojačima i noseći zaštitnu opremu, istraživači su prikupili stotine nematoda s lokacija diljem Zone isključenja koje su bile izložene različitim razinama zračenja. Usredotočili su se na vrstu nematoda nazvanu Oscheius tipulae, sekvencirajući genom 15 crva iz Černobila i uspoređujući ih s genomima pet O. tipulae s drugog mjesta. Na njihovo iznenađenje, istraživači nisu mogli otkriti oštećenja zračenjem na genomima crva iz Černobila.

Što to znači za nas? Nalazi studije pružaju tragove o tome kako se popravak DNA može razlikovati među pojedincima, što bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja prirodnih varijacija viđenih kod ljudi. To bi moglo imati implikacije na istraživanje raka i genetskim predispozicijama za bolest. Revija HAK

Podzemni prolaz dug 624 metra služio je za prijevoz ugljena iz lokalnog rudnika u predgrađa. Međutim, tuneli i postaja zatvoreni su 1915. nakon godina nakupljanja čađe i dima. Tek je 1995. Metropolitan Colliery odlučio isušiti poplavljeni tunel, raščistiti ostatke oko njega i pretvoriti mjesto u povijesnu atrakciju. No, nisu ni slutili da će njihov trud u konačnici rezultirati jedinstvenim prirodnim spektaklom. Nakon obnove tunel je postao dom kolonije svijetlećih crva. Prekrivali su strop tunela, emitirajući karakteristično plavo svjetlo kako bi noću privukli plijen, primjerice beskralješnjake poput komaraca. Iako ova bioluminiscencija služi vrlo praktičnoj svrsi, ona također stvara fantastični prirodni light-show. Green

Sve se prvo dogodilo potpuno slučajno. Znanstvenica i pčelarka amaterka Federica Bertocchini čistila je svoje košnice koje su napali voštani crvi, ne bi li kasnije otkrila kako na plastičnim vrećama od otpada ima ogromne rupe. Ispostavilo se da u slini crva postoji enzim koji razgrađuje plastiku. Jesmo li na rubu rješenja oko zbrinjavanja plastičnog otpada? Pitanje je bilo jedu li ga ličinke ili je došlo do nekog kemijskog procesa. Provjerili smo u laboratoriju i otkrili da je polietilen oksidiran. Koliko znamo, ovi enzimi (u slini) prvi su životinjski enzimi s ovom sposobnošću, koji otvaraju put potencijalnim rješenjima za gospodarenje plastičnim otpadom kroz bio-recikliranje. Korištenje milijarda voštanih crva za obavljanje ovog posla ima nedostatke, poput stvaranja ugljičnog dioksida dok metaboliziraju polietilen. Green

Znanstvenici su u dvije studije na Stanfordu otkrili kako bi crvi brašnari mogli biti iznimno korisni za okoliš jer mogu živjeti od stiropora. U njihovu probavnom sustavu nalaze se mikroorganizmi koji mogu razgraditi polietilen, odnosno golemi izvor otpada može se pretvoriti u kompost. U istraživanju su pratili 100 crva koji su jeli 34 do 39 miligrama stiropora na dan, a uočili su kako su oni na “stiropor prehrani” bili jednako zdravi kao i oni na normalnoj prehrani. Plastika koju su konzumirali pretvarala se u CO2, biomasu i biorazgradivi otpad koji se čini sigurnim za korištenje. CNN