Novo istraživanje osporava tezu da je čovječanstvo izazvalo šesto masovno izumiranje. Analiza 163.000 vrsta pokazuje da je od 1500. do danas izumrlo 102 roda, uglavnom na osjetljivim otočnim staništima. To predstavlja tek 0,45% od ukupnog broja rodova i, prema autorima, nije razina masovnog izumiranja kakva se događala pet puta u povijesti Zemlje. Dok neki znanstvenici upozoravaju na krizu bioraznolikosti, drugi smatraju da je sama rasprava o “šestom izumiranju” odvlačenje pažnje od hitnih problema zaštite vrsta. Index

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je rezultate istraživanja za 2022. godinu koji se odnose na stavove građana glede zaštite i očuvanja prirode. Zadnje takvo istraživanje provedeno je 2013. godine i rezultati pretjerano ne odstupaju, međutim priroda je postala sve važnija domaćem stanovništvu koji i dalje smatra kako se izumiranje vrsta događa negdje daleko. Također, većina izjavljuje da se prema zaštiti prirode i bioraznolikosti ponašaju odgovorno, a očuvanju prirode daju prednost pred razvojem infrastrukture. No, i dalje je zastupljena nedovoljna svijest o mogućnosti davanja osobnog doprinosa u očuvanju i poboljšanju stanja bioraznolikosti. Velik dio smatra da privatno vlasništvo ima prednost pred propisima o korištenju te opravdava uništavanje ili oštećenje zaštićenih područja. Green

Znanstvenici su analizirali populaciju 330.000 vrsta biljaka iz cijelog svijeta te su utvrdili da su od 1900. naovamo izumirale tri biljne vrste godišnje, što je 500 puta viša razina od prirodnog izumiranja biljaka koje raste iz sjemena. Većina ovog izumiranja događala se na izoliranim otocima (Havaji, Mauricijus, Australija pa Brazil i Indija), gdje su biljne vrste ranjivije na promjene u okolišu koje donosi čovjek. Područja izumiranja biljaka podudaraju se s područjima izumiranja životinja.

Saborski zastupnik Marko Vučetić komentirao je na Facebooku vijest da su najbrže izumirući narodi na svijetu Litvanci i Hrvati. “Društvo koje na djelovanje pokreće neprijateljstvo – prema nepoznatom, prema drugima, prema svojima i, konačno, prema sebi – ne može nego nestajati. Kada uništiš nepoznato, druge i svoje, uništio si i sebe, jer života nema bez života s drugima, život nije samoživot, samoživot je odlazak prema smrti. Politika strahova i neprijateljstva, politika sjećanja na rat i prizivanje novih ratova, nije ništa drugo nego politika likvidacijskog postupka.”

Trenutačno je od osam milijuna životinjskih i biljnih vrsta, koliko ih je na Zemlji, ugroženo njih milijun, upozorila je grupa UN-ovih stručnjaka koji poručuje da bi samo golema transformacija globalnog ekonomskog i financijskog sustava uspjela spasiti ekosustave od vitalnog značenja za budućnost svijeta s ruba provalije na našem planetu, prenosi HRT. Glavni uzroci – nemilosrdna utrka za gospodarskim rastom, u kombinaciji s negativnim utjecajem klimatskih promjena. Masovna izumiranja u prošlosti su bili uzrokovali kataklizmički događaji golemih razmjera poput udara velikih asteroida ili masovnih vulkanskih erupcija.
Nature's dangerous decline 'unprecedented,' species extinction rates 'accelerating'

Europi prijeti izumiranje stabala jasena, koje ugrožava gljivična bolest i posebno invanzivna vrsta kukca porijeklom iz Azije, koja napada drvo. Isto se 1980ih godina dogodilo nizozemskim brijestovima, koji su gotovo izumrli. Bolest jasenova prvo je otkrivena u istočnoj Europi 1992., a zatim se proširila. Znanstvenici spas vide u kloniranju. BBC

Hrvatska je na devetom mjestu popisa jedanaest zemalja u kojima će se do 2050. godine broj stanovnika smanjiti za najmanje 15 posto. Prva na listi je Bugarska s očekivanim padom od 27,9%, slijede Rumunjska (22,1%), Ukrajina (21,7%), Moldavija (20,3%), Bosna i Hercegovina (19,5%), Latvija (19,1%), Litva (17,5%), Srbija (17,2%), Hrvatska (16,2%), Mađarska (15,6%) i Japan (15,1%). Glas Slavonije

Znanstvenici otkrili što je uzrokovalo prvo masovno izumiranje na Zemlji – dolazak nove vrste koja je pojela prethodnu

Dominantne vrste koje su rasprostranjene diljem svijeta jednako su ranjive tijekom masovnog izumiranja kao i one krhke, ograničene na jedno područje, navodi se u studiji britanskih znanstvenika. Predstoji nam šesto masovno izumiranje vrsta, a “stope izumiranja među suvremenim životinjskim skupinama visoke su, ako ne i više, koliko i one koje vidimo u fosilnim zapisima tijekom prethodnih razdoblja”, kaže autor studije. Većina masovnih izumiranja bila je povezana s klimatskim promjenama, potaknuta nekim kataklizmičkim događajima, a za predstojeće krivi ćemo si biti – sami. Dnevnik.hr, afp.com

Zemlja je ušla u novo razdoblje izumiranja, tvrdi studija triju američkih sveučilišta provedena na temelju analize fosilnih ostataka, a ljudi bi mogli biti među prvim žrtvama. Kralježnjaci nestaju s lica Zemlje 114 puta brže nego inače, a jedan od autora usporedio je stanje s vremenom u kojem su nestali dinosauri, prije 65 milijuna godina: “Ako se ovo nastavi, životu će trebati milijuni godina za oporavak i naša vrsta među prvima je koja bi mogla nestati”, vjeruje Gerardo Ceballos. Krivci su, kao i obično, klimatske promjene, zagađenje i nestanak šuma. BBC