Gordan Duhaček za Kulturpunkt polazi od Panahijeva filma Bila je to samo nesreća kao ključa za razumijevanje današnjeg Irana i kritiku zapadnog izvještavanja o tamošnjim prosvjedima. Autor uspoređuje filmsku sliku represije i traume s medijskim narativima koji pojednostavljuju stvarnost, prešućuju ulogu sankcija, stranih službi i povijesni kontekst, te služe pripremi javnosti za moguću vojnu intervenciju. Kroz primjere zapadnih i hrvatskih medija pokazuje kako propaganda funkcionira, suprotstavljajući joj Panahijevu poruku da promjena u Iranu može doći samo iznutra, voljom samih ljudi.

Frljić radi dvije vrste predstava, prve su donekle klasične dramske predstave, ali uvijek s nekim njegovim twistom, a druge su predavanja na izabranu temu. Nakon nešto manje od dva sata Inkubatora, dok je sarajevska publika nagrađivala glumačku ekipu zasluženim stajaćim ovacijama, moja sestra se nagnula prema meni i šapnula: “Predavanje.” Doista, Inkubator u produkciji Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane, premijerno izveden u svibnju ove godine, Frljićevo je predavanje u kazališnoj formi na temu genocida u Gazi, sa svim dobrim i lošim stranama takvog pristupa tipičnog za ovog autora. Možda je potrebnija Berlinu, Zagrebu i Beogradu nego Sarajevu, gdje je gostovala… Gordan Duhaček za Kulturpunkt

Prema popisu iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, dok je katolika 83,2 posto. Velika većina katolika u Hrvatskoj su, očito, Hrvati, no ono što popis stanovništva ne pokazuje je da se Hrvati i katolici koji žive u Hrvatskoj mogu svrstati u dvije skupine: prvu čine Hrvati koji su katolici, a drugu Hrvati katolici. Hrvati katolici smatraju da imaju pravo, i to više nego ostali građani, normirati i hrvatsko društvo i Republiku Hrvatsku po vlastitim zamislima, a sve koji se s tim zamislima ne slažu lako proglašavaju veleizdajnicima. Obilježava ih, među ostalim, kombinacija ekstremnog i isključivog hrvatskog nacionalizma, naslonjenog i na tekovine genocidne NDH, demonizacije socijalističke Jugoslavije, glorifikacije i mitologizacije Domovinskog rata, netrpeljivosti prema LGBT ljudima i Srbima, a nekima i osjećaj da im o glavi i dalje radi Udba, na čiju se navodnu trajnu moć redovito pozivaju. Gordan Duhaček za Lupigu.

Zanimljivo je i što je „Prime Timeu“ na televiziji N1 smanjen broj emisija s četiri mjesečno na jednu nakon što je Zovak pozvao gledatelje iz Pule da izađu na gradski referendum o hotelu koji je poslovna investicija srpskog bogataša Dragana Šolaka, vlasnika United grupe koja stoji iza N1. Slučajno se poklopilo. U zapadnim medijima, na koje se hrvatski kao vole ugledati, nije nikakav problem ako novinar izrazi stav koji je suprotan redakcijskom, dapače često se takvi i traže kako bi mediji pokazali da njeguju pluralizam mišljenja, što je jedna od temeljnih vrijednosti liberalne demokracije. U hrvatskim medijima pak vlada „Gleichschaltung“ (ustrojavanje) ove ili one vrste, a svako iskakanje se strogo kažnjava.

Dosta o stanju u hrvatskim medijima govori i to što je Zovak, kako je iskreno rekao u svom oproštaju, 2016. godine s N1 dogovorio plaću i uvjete rada koji se nisu mijenjali sljedećih osam godina, pa je na kraju za rad na „Prime Timeu“ dobivao plaću koja je bila nešto iznad zakonskog minimalca. Tako to funkcionira u “ostvarenju tisućljetnog sna” – očekuje se od novinara (i satiričara) da za bijedne plaće pišu i govore protiv najmoćnijih ljudi u državi, a kada se ti moćnici odluče s njima obračunati, na podršku vlasnika medija i urednika se baš i ne može računati sa sigurnošću. Osim ako je to u njihovom trenutnom interesu, koji se s nekim novim marketinškim ugovorom lako da promijeniti. Gordan Duhaček za Lupigu. Zovak je još prije otkaza dao intervju za podcast Premalo čitam, koji je tek sad objavljen.

Puljak se sada ima priliku dokazati kao gradonačelnik drugoga grada Hrvatske, što bi mogao biti politički kapital za odlazak na nacionalnu razinu. Dapače, već su se u medijima pojavila nagađanja o tome da će “Puljak za premijera”. Njih je potaknuo i sam Puljak, govorivši o tome kako Split želi pretvoriti u “grad primjer koji će se proširiti na cijelu Hrvatsku”. O tome je govorio i glavni politički savjetnik Puljka i stranke Centar Ivica Relković, svojedobno mastermind uspona Mosta. Puljak se pokazao odličnim taktičarem, uspjelo mu je na toj razini gotovo sve što je htio: obranio je uvjerljivo poziciju gradonačelnika i u Gradskom vijeću ima lagodniju situaciju za dogovor s Mostom i SDP-om. Sada je pitanje kako taktičke uspjehe pretvoriti u političku strategiju, tvrdi Puhovski, nadodavši kako bi prije imao bolje šanse za predsjednika negoli za premijera. Gordan Duhaček za Index.

Vidimo predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića. Ali ono što čujemo je žamor kanalizacije koja curi direktno iz njegovih usta u javni prostor Hrvatske, a i šire, jer Milanović se rado očeše i o susjede. Umjesto da u Jasenovcu govori o značaju Jasenovca za Hrvatsku danas, Milanović je lansirao još jednu prostačku tiradu, piše Gordan Duhaček za Index.

Bandićevi privatni odnosi bili bi i ostali njegova privatna stvar da se nije koristio svojim javnim položajem i javnim sredstvima s kojima je kao gradonačelnik Zagreba raspolagao da, po svemu sudeći, namiri potrebe iz svoje privatne sfere. Nitko nije zainteresiran viriti Bandiću u krevet. i njegov nekadašnji razvod od supruge Vesne, s kojom se kasnije onda ponovno vjenčao, ne bi bio nikome interesantan da cijela operacija nije izvedena kako bi Vesna Bandić dobila pravo na otkup stana po povoljnijoj cijeni. Niti bi se itko bavio Bandićevom kćeri Anamarijom da joj roditelji nisu kupili stan (plaćen u kešu!) od biznismena koji je dobivao velike poslove od Grada Zagreba – piše Gordan Duhaček.

Gordan Duhaček o mjerama: Sve zajedno jednostavno nema smisla i očito dovodi do privilegiranja nekih skupina građana u odnosu na druge. Ali smisao je baš u tome – privilegirana je glasačka mašinerija HDZ-a, koja nedjeljom ujutro liže oltare s kojih im govore da glasaju za HDZ, da bi nakon toga nastavila svoje “duhovne potrebe” ispunjavati u kladionicama.

Nestala je ona stara garda HDZ-a, svi oni tuđmani, pašalići i sanaderi koji su svakome u lice lagali lepršavom lakoćom. Sada HDZ-ovci čak počinju izgledati iziritirano kad lažu, ne zato što bi radije govorili istinu, nego jer smatraju da građani Hrvatske više ne zaslužuju ni neke minimalno uvjerljive laži. Mogu slobodno javno reći: Da, mi smo HDZ, dakle lopovi i kriminalci. Nijedan glas zbog toga ne bi izgubili, a dotjerali bi brzo i do 300 tisuća članova – komentira Gordan Duhaček.

Plenković želi izbjeći da se njemu dogodi nešto slično kao Milanoviću 2013. kada državnom vrhu nije dozvoljeno da se priključi Koloni sjećanja. Zato Stožer odluke donosi u skladu s političkim interesom HDZ-a i premijera, a ne primarno kako bi se spriječilo širenje zaraze. Rezultat tih političkih intriga i nedvojbene političke instrumentalizacije Stožera, u čemu dobrovoljno sudjeluju i HDZ-ovi medicinski stručnjaci, gubitak je povjerenja dijela građana u važeće epidemiološke mjere, što u trenutnoj situaciji drugog vala pandemije ima mnogo dalekosežnije posljedice od održavanja jedne Kolone sjećanja, piše Gordan Duhaček za Index.