I saborska oporba pohvalila je Vladin prijedlog da se od 1. ožujka udvostruči iznos jednokratne naknade za novorođeno dijete, a da limit naknade za roditeljski dopust raste na 3000 eura, ali i poručila da to nije ni cjelovit niti sustavan odgovor na obiteljsku politiku. Univerzalni dječji doplatak ima polovica država članica EU, napomenula je Jelena Miloš (Možemo) te pozvala da se on uvede. Pita i zašto sve naknade ne rastu redovito i ne usklađuju se s troškovima života s obzirom na inflaciju. Index… komentiraju na Forumu

Prošle godine rođeno je ukupno 32.170 djece, dok je broj preminulih iznosio 51.275 osoba. Iako je negativan prirodni prirast i dalje prisutan, broj umrlih u odnosu na prethodnu godinu opao je za 5.704 osobe, što rezultira smanjenjem ukupnog negativnog prirasta na 19.105 stanovnika, piše Mirovina.hr. Još 2013. godine u Hrvatskoj je rođeno 40.083 djece, što je 7.758 više nego u 2023. U šest hrvatskih županija broj preminulih bio je dvostruko veći od broja rođene djece. Među njima su Ličko-senjska, Primorsko-goranska, Karlovačka, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka te Šibensko-kninska županija. Najbolji rezultat ipak bilježi Međimurska županija, gdje se na svakih 100 preminulih rodilo 84 djece. Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija slijede s vitalnim indeksom 77, no ni te brojke ne ulijevaju optimizam. Optimizam donosi tek – migracijski saldo. tportal

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

Poznato je da nas ima preko 8 miijardi, a Visual Capitalist se pozabavio brojem rođenih po kontinentima tijekom godina. Broj rođenih u Europi se u zadnjih 10 godina smanjio za čak dva milijuna, što se ne može reći za Sjevernu i Južnu Ameriku, koje osciliraju u nekoliko stotina tisuća novorođenih beba godišnje. Nešto oštriji pad doživljava Azija, čiji se broj rođenih sa 80 milijuna srozao na 65,5 milijuna godišnje. To se može pripisati prijelazu iz poljoprivrednog u industrijski sektor. Stanovništvo Afrike je u brže rastućem porastu, s rastom broja rođenih od čak pet milijuna godišnje u odnosu na 2013. godinu. Europa je, očekivano, u padu, što povećava mogućnost za veće cijene u zdravstvu i manja davanja za socijalnu skrb.

Prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 36.945 djece, što je za 400-tinjak više nego godinu prije, čime je prekinut višegodišnji niz rapidnog pada broja novorođenih. U istom je periodu umrlo 52.706 ljudi, što znači da se prirodnim putem stanovništvo Hrvatske tijekom 2018. smanjilo za 15.761 osobu. Uzmu li se u obzir i podaci o useljenima i iseljenima, tijekom 2018. Hrvatska je izgubila oko 30.000 stanovnika, a od posljednjeg popisa stanovništva 2011. do posljednjeg dana prošle godine – čak 200.000 stanovnika. Jutarnji…

Prošle je godine broj živorođene djece u Hrvatskoj pao 5,2% u odnosu na 2014. godinu – rođeno je 37.503 djece, što je 2.063 djeteta manje nego 2014. To je ujedno najmanji broj živorođenih od 2006. godine. S druge strane života brojke rastu – lani je u Hrvatskoj umrlo 54.205 osoba, što je 3.366 osoba ili 6,6% više nego 2014. Stopa prirodnog prirasta lani u RH bila je negativna i iznosila je -4,0 (-16.702 osobe). Pozitivan prirodni prirast lani je zabilježen u 56 gradova i općina, najviše u Solinu (+100), Metković (58), Kaštela (56), Metković (58), Župa dubrovačka (46), Imotski (32). Brakova je sve manje, a razvoda sve više – 2015. sklopljena su 19.834 braka i razvrgnuto 6.010 brakova, piše HRT, koji nema podatke o vanbračnim zajednicama. Dnevnik.hr, Slobodna