Potkraj rujna u Hrvatskoj je zabilježeno 2,9 milijardi eura nepodmirenih dugova, što je 3,3 posto više nego lani, pokazuju podaci Fine. Najviše blokiranih građana ima Sisačko-moslavačka županija (11,38 posto), zatim Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka. Najmanje ih je u Pazinu, Krapini i Dubrovniku. Koprivnica se ističe pozitivno, no Križevci i okolne općine povlače županiju prema dnu. Prosječan dug po ovršenom građaninu iznosi oko 14.700 eura, a najveći dio otpada na banke i telekome. Danica

Kad vam se dogodi nekakav poremećaj u smislu da su vam pali prihodi ili vam dođe nepredviđena obveza onda treba probati s vjerovnicima, ako imate kredit, treba stupiti u komunikaciju i pokušati napraviti moratorij, neke mjere olakšanja otplate kredita. Jer ako dođe do ovrhe i prisilnog naplaćivanja, to je situacija iz koje se teško izlazi. Upozoravaju na to i u Udruzi Blokirani jer kažu velik je broj dužnika koji se godinama ne mogu izvući iz dugova – kaže Financijski savjetnik, Igor Škrgatić za N1. Političari poput Sandre Benčić i Peđe Grbina predlažu izmjene načina na koji se uračunava plaćanje. Da tada u tom trenutku od svake uplate 50 posto ide na glavnicu, dakle da se promijeni redoslijed naplate jer do glavnica ljudi nikad ne dođu – kaže Benčić. Predlažu i zastaru na mala dugovanja, dok premijer ne vidi problem. Poslovni

U ovom trenutku postoji 230.000 blokiranih građana, duguju 2,35 milijarde eura, samo na ime glavnice, na to treba dodati kamate i sve troškove. Više od 81 posto dužnika je u dugotrajnoj blokadi. Iz udruge Blokirani desetljećima se bave tim problemom, ukazujući na problematičan ovršni zakon, koji je kompleksan i kroz koji se provlači puno “mutnih igrica”. HRT

Krenuli su prijedlozi ovrha za neplaćene račune iz prošle godine. Pred ovrhom je čak 230.000 kućanstava. Svaki šesti Hrvat kasni s plaćanjem režijskih troškova, stanarine ili otplatom kredita za stan, navodi Večernji. S udjelom stanovništva od 16,6 posto koje kasni s plaćanjem svojih obaveza Hrvatska je četvrta najlošija članica EU-a, nakon rekordera Grčke u kojoj više od trećine stanovništva ne plaća svoje obaveze na vrijeme, pa Bugarske i Cipra. Net

Ukupni evidentirani dug građana prema bankama je trenutno 18 milijardi kuna, i to samo glavnice, a ako uzmemo u obzir i dospjele neplaćene kamate svota se penje na 24,5 mlrd kuna. Trenutno je 230.000 blokiranih građana. Analiza potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje prema rodnom kriteriju, pokazala je da se više od 70 posto ukupnog duga Republike Hrvatske, a u nekim županijama i više, odnosi na dug muškaraca. Čak 80,4 posto građana Hrvatske ima dug koji traje više od 360 dana, a industrija u kojoj se nagomilalo najviše ovrha je trgovina na veliko i malo, nakon čega slijede sektor građevine i prerađivačka industrija. Građani su ukupno najviše dužni financijskom sektoru – bankama, kreditnim unijama, štedionicama, leasing kućama i osiguravajućim društvima. Ukupni dug potrošača u svim sektorima veći je od 18,4 milijarde kuna, pokazuju podaci na dan 31. kolovoza 2022. 24sata

Ovrha je postupak prisilne naplate temeljem ovršnih i vjerodostojnih isprava koju provode sudovi i javni bilježnici. Jednostavnije rečeno, tražbina je dug i kroz postupak ovrhe taj se dug prisilno naplaćuje. No, postoje stvari koje ne mogu biti predmet ovrhe, a popis tih predmeta donosi portal Savjeti.hr.

• Predmeti osobne uporabe (odjeća, obuća, rublje itd.), stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva i koje su ovršeniku i članovima njegova kućanstva nužne s obzirom na uobičajene uvjete života njihove društvene okoline.
• Hrana te ogrjev za potrebe ovršenika i članova njegova kućanstva za šest mjeseci.
• Sredstva komunikacije i medija, npr. telefon, televizor, radio (za starije osobe)
  
• Odličja, medalje i druga priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma i drugi osobni spisi ovršenika, obiteljske fotografije i portreti, osobne i obiteljske isprave.
• Pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih funkcija
• Poštanska pošiljka ili poštanska uputnica
• Novac koji je u gotovini i pritom minimalan za redovne životne potrebe
• Nekretnine, gospodarske zgrade ili zemljišta za koje je posebnim zakonom određeno da se ne mogu ovršiti…

17,4 milijarde kuna je glavnica duga, dug po kamatama iznosio je 6,7 milijardi kuna. Najveći dio duga potrošača, 4,9 milijardi kuna bez kamata, odnosio se na dug potrošača prema bankama kao vjerovnicima, dok je prema svim financijskim institucijama dug bio 5,6 milijardi kuna. Ovršen je i 15.531 poslovni subjekt, s glavnicom duga od 5,3 milijardi kuna. Objavu Fine prenosi Jutarnji

U proteklih šest mjeseci je zaprimljeno 210.000 ovrha, u javnobilježničkim uredima još njih 170.000. Trećina duga je prema financijskim institucijama, trećina prema agencijama za naplatu potraživanja, oko 20 posto prema državi, a ostalo su telekomi i režije, piše Jutarnji. Od 1. siječnja 2011. Fina je prisilno naplatila 105 milijardi kuna duga od građana i 171 milijardu kuna glavnice duga od tvrtki. Koliko je mimo glavnice naplaćeno kamata i troškova ovršnog postupka nikad nije objavljeno. Večernji…

Prestao je moratorij na ovrhe pa tako građani opet dolaze u žrvanj dugova. Je li Fina zaprimila osnovu za plaćanje ne temelju koje se provodi ovrha moguće je provjeriti putem sustava e-Građani i u Fininim poslovnicama. Od Javnobilježničke komore na telefon – 01 6065 510 – možete provjeriti je li kod javnog bilježnika protiv vas pokrenut prijedlog za ovrhu te se požuriti i otvoriti zaštićeni račun. Besplatna provjera također je moguća putem servisa e-Blokade. Građani najviše duguju financijskim institucijama, najčešće teleoperaterima, a po iznosu bankama. Jutarnji list

U ponedjeljak 19. listopada prestaje moratorij na ovrhe, a po dostupnim podacima građani najviše duguju financijskim institucijama, dok su najčešća dugovanja za telekomunikacijske usluge. Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, javni bilježnici su za trajanja moratorija zaprimili oko 170 tisuća prijedloga za donošenje rješenja o ovrsi, a najviše ih se odnosi na dugovanja građana za utrošak vode, plina, električne energije te telefonske usluge. Gledano po iznosu, građani najviše duguju bankama, što se odnosi na kredite, kao i potraživanja vezana za kreditne kartice, pa dug financijskom sektoru tako doseže udio od 35 posto u ukupnim dospjelim dugovanjima. Najčešći su pak vjerovnici iz područja telekomunikacija, no ukupan dug prema njima je nešto ispod pet posto. Novi list