30 godina nakon donošenja Montrealskog protokola, kojim su se države obvezale ograničiti uporabu klorofluorougljika (CFC-ova) koji je bio čest sastojak sprejeva i hladnjaka, ozonska rupa koja se svake godine pojavljuje iznad Antarktika počela se smanjivati. “Sada možemo biti sigurni da su mjere koje smo poduzeli urodile plodom i planet je počeo zacjeljivati”, kaže znanstvenica Susan Solomon s MIT-ja, autorica istraživanja koja je i inicirala Protokol. Mashable
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Antarktička ozonska rupa 2024. godine prekinula je niz dugotrajnog trajanja, zatvorivši se početkom prosinca, bliže povijesnom prosjeku. Razvoj rupe započeo je kasnije zbog poremećaja polarnog vrtloga u srpnju, no do kraja rujna dosegla je vrhunac od 22 milijuna km². Stabilizirala se tijekom studenog i zatvorila u prosincu, u skladu s prosječnim datumom zatvaranja. Montrealski protokol i dalje je ključan u borbi protiv ozonskog oštećenja, uz nadu u oporavak u budućnosti. Green
Ujedinjeni narodi objavili su početkom godine da su ljudi uspjeli spasiti ozonski omotač i da bi ozonske rupe trebale potpuno nestati do 2050. Iako će posljedice stanjivanja ozonskog omotača ostati, mnoge su stvari istraživači, političari i gospodarstvenici trebali naučiti iz načina na koji je riješen problem ozonskih rupa. Ova će godina biti proglašena najtoplijom otkako postoje sustavna meteorološka motrenja. To je posljedica združena djelovanja klimatskih promjena i pozitivne faze ENSO procesa u Tihom oceanu, tj. El Niña. Zbog klimatskih promjena treba razvijati sustave za obranu od požara i poplava, jačati poljoprivredu i infrastrukturu te podizati kvalitetu sustava za rana upozorenja na vremenske nepogode. Glavni izvori novih količina plinova, poput ugljikova dioksida i metana, rezultat su korištenja ugljena, nafte i plina te krčenja šuma i promjena u korištenju zemljišta. Lider
Ozone hole over Antarctica is one of the biggest in 15 years https://t.co/XHzFMYcLTA #Antarctica #ClimateChange pic.twitter.com/h9YOiKIrwo
— World Economic Forum (@wef) October 14, 2020
Oporavak ozonskog omotača iznad Antarktika ne smijemo shvaćati zdravo za gotovo, jer se ta anomalija događa uslijed naglog zagrijavanja u velikim visinama, što se povremeno događa, objašnjava dr. Jonathan Shanklin, jedan od znanstvenika koji su prvi, osamdesetih godina prošlog stoljeća, dokumentirali prorjeđenje ozonskog sloja. al Jazeera…
Ozonska rupa nije nikad ovako izgledala – snažno se iskrivila prema južnoj Americi, umjesto da se centrira na Južni pol – a nitko ne zna uzrok; inače, na putu je da postane najmanja u posljednja tri desetljeća
Ozonska rupa iznad Antarktike u rujnu 2017. bila je veličine 20 milijuna m2, što je ispod prosjeka od 26 milijuna m2, najmanje od 1988. godine i 20 posto manje nego 2005. Razlog je taj što se smanjuje koncentracija klora koji razara ozonski omotač, a tu pozitivnu promjenu izravno se povezuje s preventivnim djelovanjem čovječanstva, započetim još 80-ih godina prošlog stoljeća. Ovdje video gdje NASA-ina znanstvenica, vrlo sretna, objašnjava što se točno događa. Ars Technica
NASA: Ozonska rupa najmanja još od 1988. godine, što je, naravno, dobra vijest, ali do smanjenja je došlo zbog prirodne varijabilnosti, a ne ubrzanog ozdravljenja ozonskog omotača, uostalom nije da se smanjila na rupicu – velika je skoro 20 milijuna kvadratnih kilometara, kao dvije Europe
Agencija za vremenske prilike i klimu Ujedinjenih naroda izvjestila je o rekordno velikoj rupi u ozonskom omotaču iznad Antarktika, koja je otkrivena ovog mjeseca, no poručuju da “nema razloga za prijevremenu uzbunu”. Ovaj crni rekord zabilježen je 2. listopada, kad je rupa u ozonskom omotaču iznad Antarktika bila površine 28,2 milijuna kvadratnih kilometara. To je dnevni rekord svih vremena, prenosi Independent, pozivajući se na priopćenja iz NASA-e. Dnevnik.hr