Smeđe medvjedice naučile su štititi se od lovaca time što dulje brinu za svoju mladunčad i tako se prilagodile zakonu koji zabranjuje lov na medvjedice koje imaju mlade, tako pokazuje 22-godišnje istraživanje o reproduktivnoj strategiji i preživljavanju skandinavskih smeđih medvjeda. U Švedskoj je sezona lova na medvjede duga, čak za to i ne treba neka posebna lovačka dozvola i svake ih se godine ustrijeli tristotinjak te solo medvjedice imaju četiri puta više izgleda biti ubijene nego one s jednim mladuncem. One su to nekako shvatile pa su u posljednjih 20 godina produljile brigu za mladunčad s prosječnih godinu i pol na dvije i pol godine. Science Nordic
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dno jezera Crawford u Ontariju, u Kanadi, skriva sjećanja Zemlje u jasnom, kronološkom redoslijedu. Glavni akteri iza njegovih sedimentnih zapisa su ljudi te su na stranicama njegovog blata sačuvani “otisci” irokeških zajednica iz kasnog 13. do 15. stoljeća, dolazak europskih kolonista i ljudski utjecaji iz suvremenog doba. Zbog toga je tim stručnjaka UNESCO-ov rezervat biosfere nominirao kao mjesto koje bi trebalo predstavljati početak nove ere – antropocena. Antropocen je naziv koji neki koriste za trenutnu geološku epohu, koja označava trenutak u povijesti kada je ljudska aktivnost počela imati značajan utjecaj na geologiju i ekosustave Zemlje. Index Science Alert
Zadnjih nekoliko godina sve su češći ekstremni vremenski uvjeti. Požari gutaju sve pred sobom, oluje su sve razornije, a temperature ruše rekorde. Klimatski znanstvenici upozoravaju da je ovo posljedica ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i širenja poljoprivrede. To je dovelo do prijedloga za imenovanje novog geološkog doba: Antropocena, perioda u kojem je ljudska aktivnost dovela do značajnih posljedica po čitav Zemljin sustav. Zbog svega toga, stanje na Zemlji pretvara se u potpuni kaos. To znači da bi Zemljin sustav mogao pasti u kaotično ponašanje – ekstremne sezonalne fluktuacije i meteorološke fenomene – zbog kojih je teško predvidjeti buduće ponašanje sustava. Ako ga je nemoguće predvidjeti, nemoguće je i umanjiti posljedice N1
Skupina znanstvenika tvrdi da je utjecaj čovjeka na Zemlju toliko velik da postojeće geološko razdoblje zaslužuje svoje ime – antropocen, od grčkog ‘antropo’ (čovjek) i ‘cene’ (novo). Termin je popularizirao nizozemski kemičar i dobitnik Nobelove nagrade Paul Crutzen koji smatra da je postojeće razdoblje, holocen, završeno. Dnevnik.hr, Phys.org
Proučavajući osam ledenih doba u proteklih 800.000 godina, znanstvenici su odredili koji su uvjeti potrebni da bi ono započelo te utvrdili da su klimatske promjene zbog sagorijevanja fosilnih goriva odgodile sljedeći ledeni ciklus za 50-100 tisuća godina. Naime, zbog visokih razina CO2 planet se ne može toliko ohladiti da bi započelo sljedeće ledeno doba. Ovaj je nalaz samo još jedna potvrda da smo zašli u antropocen, epohu u kojoj su ljudi postali geološka sila. Guardian
Sve je više znanstvenih dokaza koji pokazuju kako je čovjekov utjecaj na Zemlju “gurnuo” svijet u novu geološku epohu – antropocen – u kojoj čovjek predstavlja glavnu geološku silu. Beton i plastika ostavili su najviše posljedica na Zemljinoj površini, uz izraženu ulogu izotopa ispuštenih za vrijeme testiranja nuklearnog oružja 50-ih i 60-ih, čiji ostaci mogu poslužiti i kao jasna odrednica nove epohe. Guardian