Na valovima dobre energije, pozitivnog stava i neupitnog entuzijazma, boduli netom ujedinjeni u Pokretu otoka protekli su vikend poručili da se sami mogu pobrinuti za sebe. Inicijativa prerasta okvire pojedinog škoja i spaja zanemarene bodule na putu do samoostvarenja: “Borimo se protiv bespravne gradnje i sječe šuma, a zauzimamo za građansku odgovornost i održiv razvoj voljenog škoja”, objašnjavaju mladi pokretači dobre priče na jadranskim otocima u reportaži Slobodne Dalmacije.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Kako piše Jutarnji list, rt više nema svoj prepoznatljiviji šljunčani špic, već se tijekom zime pretvorio u svojevrsnu “čizmu”, dok se dio žala sa zapadne strane preselio se na istočnu prema mjestu Bol. Promjene na Zlatnom ratu događaju se već neko vrijeme, što bi mogla biti posljedica promjene klime, a ne nekog značajnijeg ljudskog faktora koji bi utjecao na izgled rta. Uz promjenu vjetrova, na oblik plaže utjecala i gradnja kuća, ali i ostale infrastrukture pa je tako spriječena tiha erozija sedimenta s Vidove gore do Zlatnog rata, koja ga je prvotno i formirala. Green

Jagma za njegovom Bračkom Biblijom još se nije ni slegla, a Robert Barilla, supetarski novinar, pisac, kroničar otočkog vremena opet je uvezao narod Brača u jedno kolo. Vrag mu ne da mira kažu oduševljeni otočani, koji sa svih strana daju ruku u organizaciji akcije pod imenom Profesor. A tko je Profesor? E to je jedan od najpoznatijih splitskih i bračkih profešura, mentor, umjetnik, fotograf, kolekcionar, povjesničar umjetnosti, arheolog sveznadar Pero Dragičević. Robi je prije nekoliko godina sa svojim sumištaninom Supetraninom Profesorom sjedio na kavi, i onako markantnog sa sijedom dugom kosom i bradom zamislio ga kroz slijed fotografija. Na njima Pero glumi vatrogasca, kapetana, slikara, filozofa, mesara, surfera, biciklista… Kako je projekt tekao, a glumačke uloge tražile nove rekvizite, u pomoć su počeli uskakati Bračani. Kada je Pero postao DJ, meštar od zvuka Alen Dimić donio je svoj pult. Kada bi ga rola pretvorila u vatrogasca, oprema je stigla iz supetarskog DVD-a… Slobodna


Najstarije naselje na otoku Braču, Škrip, može se pohvaliti ne samo s 3 000 godina povijesti već i s najobrazovanijim stanovništvom: od 130 stanovnika njih 111 ima visoku školu. Nekadašnji ravnatelj KBC-a Split te rođeni Škripljanin Dinko Mirić, koji desetljećima vodi zapise o mjestu svog djetinjstva, rekao je Hini da je 90 posto stanovništva visokoobrazovano, a među njima je čak 14 liječnika. Škrip je, prema njegovim riječima, dao i 18 pravnika, 15 ekonomista, 15 inženjera, 14 prosvjetara, četiri farmaceuta i kemičara te deset pomorskih upravitelja stroja i kapetana. “Među liječnicima imamo otorinolaringologa, dva kardiologa, dermatologinju, pedijatra kardiologa, kirurga, nekoliko liječnica i liječnika obiteljske medicine, nefrologa, psihijatricu i okulista”, precizirao je dr. Marić koji je po profesiji kardiolog i internist. Usto, ni Škrip ne odolijeva turizmu pa je na 130 stanovnika čak 30 bazena i 60 apartmana. Slobodna
Koncern Sunce u vlasništvu Jake Andabaka kupio je 320.000 četvornih metara zemljišta u Sutivanu na otoku Braču. Tamo planiraju izgraditi tri nova hotela u suradnji s njemačkim turoperatorom TUI-jem. Riječ je o zemljištu uz direktan pristup obali. Prošlog su tjedna Hoteli Tučepi prodali TUI-ju 50 posto tvrtke Punta Zlatarac Tučepi za 31,5 milijuna eura. T-Portal, Lider
Prve količine hrvatskih ribljih konzervi uskoro će se naći na policama vodećih trgovačkih lanaca u Ukrajini – Fozzyja i ATB-a. Led je probila Sardina iz Postira na Braču, koja je prije nekoliko dana sklopila ugovor s ukrajinskim maloprodajnim lancem, na temelju kojega će put Ukrajine vrlo brzo krenuti 40.000 njezinih konzervi – četiri vrste konzerviranih sardina, dvije vrste tune i tri vrste ribljih pašteta. Agrolaguna je pak još u pregovorima za izvoz maslinova ulja u Ukrajinu, što bi, uz Vegetu, bio treći hrvatski prehrambeni brend na tom tržištu. Te je poslove omogućio počasni ukrajinski konzul i predstavnik Ukrajinske gospodarske komore za područje bivše Jugoslavije Ivica Pirić. otoci.eu
10 najboljih naslova o pimpeku s Brača koji se pojavio na naslovnici Microsoft Binga
Od 26. do 30. srpnja u Postirima na otoku Braču održat će se sedmo izdanje međunarodnog festivala kratkometražnog filma poznatog pod imenom Postira Seaside Film Festival. U pet dana trajanja festivala prikazat će se više od četrdeset kratkometražnih igranih filmova, većinu kojih čine hrvatske premijere. otoci.eu
Britanski Daily Telegraph na svoju je listu 25 mediteranskih otoka koje bi preporučili za obiteljski odmor uvrstio čak četiri hrvatska otoka: Hvar, Brač, Mljet i Vis. Vis su preporučili za povratak u prirodu, izabravši ga zbog njegovih nedirnutih prirodnih ljepota, autentične hrane i vina. Mljet su prepoznali po prekrasnim šumama i preporučili brojne sadržaje za jednodnevne izlete. Na Brač su posebno svratili pozornost obiteljima s aktivnim i sportski nastrojenim tinejdžerima koji će si ovdje lako pronaći zabavu. Glamurozni Hvar su pak namijenili onima koji traže trendovska odredišta. Index
Britanski Daily Telegraph na svoju listu 25 mediteranskih otoka koje bi preporučili za obiteljski odmor uvrstio čak četiri Hrvatska otoka: Hvar, Brač, Mljet i Vis. Vis su preporučili za povratak u prirodu, izabravši ga zbog njegovih nedirnutih prirodnih ljepota, autentične hrane i vina. Mljet su prepoznali po prekrasnim šumama i preporučili njegove brojne sadržaje za jednodnevne izlete. Na Brač su posebno svratili pozornost obiteljima s aktivnim i sportski nastrojenim tinejdžerima koji će si ovdje lako pronaći zabavu. Glamurozni Hvar su pak namijenili onima koji traže trendovska odredišta. Index, Telegraph
Zagrebalčka tvrtka Sporst B odustaje je od ugovora o koncesiji za plažu Zlatni rat, a kažu da su tako odlučili zbog medijskih i političkih pritisaka. Nadaju se u svom priopćenju da će “u budućnosti o ovako važnim pitanjima odluku donositi struka, rukovodeći se propisanim kriterijima, a ne ulica ni politički centri moći”. Slobodna