Unatoč kroničnom nedostatku radne snage, poreznim opterećenjima i nelojalnoj konkurenciji, obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. U godinu dana broj obrta povećan je za 11.766 ili 9,5 posto, na ukupno 135.251, dok je broj zaposlenih porastao za 5,2 posto. Rast je zabilježen u svim županijama, najviše u Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj. Najbrže rastu uslužni obrti. HOK ističe da su sva obrtnička zanimanja deficitarna, sve privlačnija mladima, ali i dalje opterećena strukturnim problemima. tportal

Zaposlenost u obrtima i slobodnim profesijama u Hrvatskoj u rujnu je pala za 3,5 posto u odnosu na kolovoz, ponajprije zbog završetka turističke sezone. Najveći pad bilježe obrti, s minusom od 3,7 posto, dok su slobodne profesije ostale gotovo stabilne. Ukupno je zaposleno 228.766 osoba, što je 8183 manje nego mjesec prije. Rast zaposlenosti zabilježen je u svega četiri djelatnosti, najviše u rudarstvu. Regionalno, 12 županija ima rast, a sedam pad, s Ličko-senjskom kao najvećim gubitnikom. Obrti ostaju najosjetljiviji na sezonske oscilacije. Poslovni

Od 1. siječnja 2026. svi poduzetnici morat će izdavati i zaprimati eRačune putem odabranih informacijskih posrednika, no tvrtka Moj eRačun uspjela je taj prijelaz pretvoriti u malu aferu. Masovno su poslali zahtjeve poduzetnicima sugerirajući registraciju bez njihova pristanka, što je izazvalo buru reakcija i upozorenje Porezne uprave. Stručnjaci upozoravaju da je ključno donijeti informirani izbor o pristupnoj točki i certifikatu te da će pravi test fiskalizacije 2.0 tek početi – kad se u sustav uključe stvarni računi. Netokracija… Za obrtnike paušalce još uvijek vrijedi prilagodba do 1.1.2027., pogotovo ako posluju samo s tvrtkama. U slučaju da posluju s fizičkim osobama, tada je fiskalizacija potrebna i za njih. Komentiraju na Forumu.

Prema najnovijim podacima Porezne uprave, broj poreznih obveznika u Hrvatskoj porastao je u gotovo svim kategorijama. Paušalnih obrta sada je više od 100 tisuća, što je rast od 15 posto u godinu dana, dok je broj obveznika najma porastao 12 posto. Raste i broj tvrtki koje plaćaju porez na dobit, a jedino turistički iznajmljivači bilježe usporavanje. Ukupno, broj obveznika porastao je 6,8 posto, što upućuje na sve veću formalizaciju i legalizaciju prihoda. Lider

Prilikom pokretanja posla početnici biraju između obrta i trgovačkog društva. Obrt je jednostavniji i jeftiniji za otvaranje, nudi i paušalno oporezivanje, ali vlasnik odgovara svojom imovinom. Trgovačko društvo (j.d.o.o. ili d.o.o.) traži veći administrativni i financijski angažman, obveznu isplatu plaće direktoru, ali nudi ograničenu odgovornost i veće mogućnosti financiranja. Izbor ovisi o ciljevima – obrt za jednostavniji start i manji rizik ulaganja, trgovačko društvo za ozbiljnije projekte i zaštitu osobne imovine. Savjeti

Od 1.1.2026. paušalni obrti moraju fiskalizirati transakcijske račune izdane fizičkim osobama i zaprimati eRačune, dok obveza njihova izdavanja dolazi tek 2027. Računi za firme (B2B) do tada se i dalje mogu izrađivati u Excelu ili predlošcima. U svakom slučaju trebat će vam program za fiskalizaciju. Ulazne eRačune možete pratiti kroz besplatnu MikroeRačun aplikaciju ili neki drugi softver. U praksi, najveća promjena za većinu paušalaca bit će upravo fiskalizacija računa prema građanima. Fiskalopedija… službeno na stranicama Porezne

U razdoblju od listopada 2016. do srpnja 2025. godine. Te su potpore, koje se sufinanciraju iz fondova EU-a, iznosile do 7000 eura za paušalni obrt, a do 15.000 eura za klasični obrt ili tvrtku. Ukupno je u tom razdoblju isplaćeno više od 450 milijuna eura. Većina korisnika otvara obrte, a najviše novih poslova pokrenuto je u građevinarstvu i uslužnim djelatnostima. Iako su aktivne mjere zapošljavanja jedan od faktora, pridonijele su značajnom smanjenju nezaposlenosti u Hrvatskoj, koja je s 16,1% u 2016. pala na 4% u 2025. godini. No, nisu svi korisnici potpore na kraju i uspjeli, jer su ili precijenili svoje sposobnosti ili su loše procijenili tržište. Nacional

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

Novo istraživanje Zetyja otkriva da 72 % pripadnika generacije Z vjeruje kako će AI u pet godina smanjiti broj početnih korporativnih poslova, gurajući ih prema fizičkim i obrtničkim zanimanjima. Više od 40 % mladih već je prilagodilo karijeru, uče nove vještine ili razmišljaju o promjeni industrije. Građevina, vodoinstalacije i poslovi usmjereni na ljude percipiraju se kao najsigurniji, dok administracija i financije spadaju među najugroženije sektore. Za mnoge je zanatski rad postao simbol sigurnosti i kontrole u AI eri. tportal

Završene su prijave za upis u srednje škole, a podaci pokazuju da su kapaciteti bili dostatni za sve zainteresirane učenike. Poseban porast zanimanja zabilježen je za programe strukovnog obrazovanja. Osim toga, tradicionalno popularni ostaju i ekonomski, medicinski, turistički i informatički smjerovi. Značajan je rast obrtništva u Hrvatskoj. Na razini godine rastemo 10%, u ovom trenutku 130.000 obrtnika radi i egzistira u Hrvatskoj, ali još uvijek su sva obrtnička zanimanja deficitarna i to nam govori da upravo to, završetkom upisa u školu, završetkom škole, ti mladi ljudi vrlo lako mogu naći posao, ali naravno pružaju se i druge mogućnosti… rekli su u Otvorenom. HRT, tportal