Amsterdam zabranjuje sve reklame za meso na javnim površinama

Finding some surprises while cleaning the canals of Amsterdam. pic.twitter.com/QsEJgj58Se

— Fascinating (@fasc1nate) December 30, 2023

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

Nizozemci su, kao i u svemu ostalom, pragmatični, i shvatili su što se isplati. Samo su dali ljudima ono što žele kako bi se ovi osjećali slobodnima. Skupi hoteli, hosteli, apartmani i drugi objekti ne sprječavaju bogate Britance, Irce, Norvežane, Dance, Nijemce i druge da dođu. Često grupe turista dođu iz Londona samo na jedan dan. Prema podacima stranice SkyScanner, gotovo je 1000 letova tjedno na relaciji London – Amsterdam i natrag tako da ne čudi ako netko dođe ujutro i vrati se navečer. Budući da stanovnici Amsterdama sve više negoduju zbog gužve, već godinama se govori o uvođenju ograničenja na tzv. loši turizam. Tu se posebno misli na turiste koji dolaze zbog legalne prostitucije i uživanja lakih droga. Lokalne vlasti su napravile i video u kojem se cilja na muškarce iz Engleske koji imaju između 18 i 35 godina. U videu policija privodi prijestupnika, a kršiteljima zakona “obećava” kaznu od 140 eura i kriminalni dosje. Istina, grad i od takvih turista nešto zaradi, ali se postavlja pitanje koliko je ugodno živjeti u gradu u kojem je atmosfera uvijek kao na Stradunu prvog kolovoza. Aljazeera

Na dan smrti Dubravke Ugrešić, 17. ožujka 2023. osnovana je, po želji same Ugrešić, izražene u oporuci, fundacija koja nosi njeno ime i čije je sjedište u Amsterdamu. Ljubaznošću fundacije dobio sam dozvolu da objavim izjavu Dubravke Ugrešić o odluci da svoju arhivu pokloni muzeju Allard Pierson u Amsterdamu, piše Sinan Gudžević.

• Dio nizozemske književne zajednice mogao bi moju arhivsku “gestu” smatrati kulturno “neprikladnom”, zato što ne pišem na nizozemskom (dakle nisam nizozemska spisateljica). Međutim, tradicionalna ideja pripadnosti (najčešće zasnivana na autorovom državljanstvu ili etničkoj pripadnosti) mijenja se. Mnogi današnji pisci ne žive u svojim “zemljama” ili “domovinama”. Usto, promijenjen je koncept doma, a shodno tome i ideja egzila. Dom više nije dom, egzil nije više egzil, mnogi od nas su postali “migranti” ili “potencijalni migranti”. Ova nova konstelacija mora pokrenuti novu artikulaciju ili reinterpretaciju uloga ili smjernica mnogih književnih “institucija”. Primjera radi, čija je spisateljica Jhumpa Lahiri, Indijka rođena u Londonu, državljanka SAD-a koja je nedavno odlučila pisati – na talijanskom? Koja će “arhivska” institucija primiti njen arhiv kao poklon ili ga otkupiti (što je praksa u SAD): indijska? engleska? američka? Ili talijanska?
• Moja se biografija sastoji od iskustva nekoliko kulturnih krugova: ruskog (zbog moga akademskog bavljenja ruskom književnošću), jugoslavenskog (jedinstveno iskustvo pisanja na jednom jeziku koji je nasilno rascijepan na četiri jezika, i još na četiri književnosti: hrvatsku, bosansku, srpsku i crnogorsku), te balkanskog, europskog i američkog iskustva. Danas bi moj spisateljski “život” mogao biti smatran nedostatkom, a sutra već prednošću. Čini se da je današnja kultura “migracijska”. Ja sam “samoizgnana” autorica koja živi u globaliziranom svijetu. Novosti

Amsterdamske gradske vlasti žele Crvenu četvrt zamijeniti višekatnim “erotskim centrom”, ali nitko od građana ne želi ga u svom dvorištu. Planovi o premještanju i osmišljavanju novog načina organizacije krenuli su prošle godine kako bi se doskočilo pogoršanju problema, kriminala i “opasnih razina gužve” u tom dijelu grada, piše Guardian.  “Četvrt crvenih svjetiljki jedan je od najstarijih i najmanjih dijelova našeg grada, ali trenutno je prepuna momačkih večeri i turista koji maltretiraju seksualne radnice”, rekla je Ilana Rooderkerk, čelnica lokalne stranke D66. Plan je da se dizajnira raskošna zgrada sa sto soba za seksualne radnice, barovima, restoranima, ali i zdravstvenim centrom. Iako je gradska vlast predložila čak osam mogućih lokacija, od poslovne četvrti do luke Haven-Stad, stanovnici Amsterdama nisu se odlučili ni za jednu. Jutarnji

Koso postavljena cijev s brojnim rupicama na dnu kanala ima snažan dovod zraka te se stvara gusta zavjesa od mjehurića koja zaustavlja plutajući otpad na putu prema otvorenom moru. Razni organski ostaci, lakši plastični predmeti, pakiranja klize niz zavjesu prema velikom metalnom spremniku, tj. kavezu na kraju cijevi. Otpad redovito prikupljaju i sortiraju tegljači na rijeci, a privatni i turistički brodovi, ribe i životinje uvijek mogu nesmetano proći ovu branu. Istraživanja pokazuju da se ovom metodom uklanja 87 posto otpada iz vode. Nacional

Vlasti u Amsterdamu odlučile su ‘očistiti’ povijesnu jezgru grada zatvaranjem ‘seks izloga’ u De Wallenu, poznatoj četvrti sa crvenim svjetlima. Gradonačelnica Femke Halsema cilja i poboljšati uvjete seksualnih radnica, traži partnera s kojim bi grad izgradio tzv. erotski centar od pet katova izvan grada, sa striptiz barom, klubovima, te stotinjak soba, mjesto na kojem bi se legalno i sigurno pružale seksualne usluge.

Zbog povećanja plastičnog otpada u slavnom kanalu u Amsterdamu, nekoliko građana odlučilo je pokrenuti ture koje vas upoznaju s gradom, ali i pomažu u čišćenju amsterdamskih i roterdamskih kanala. Inicijativu je prije 7 godina pokrenuo Marius Smit osnovavši udrugu Plastic Whale koja promovira i pomaže čišćenje gradskih kanala. Pun kufer, Guardian

Gosse Bouma objavio je divan video Amsterdama pod snijegom. vimeo.com