Moglo bi se dogoditi da preko noći izgubimo peradarstvo kao jednu od glavnih grana prehrambene industrije u Hrvatskoj, a jednom kad se farma zatvori to je definitivno kraj, upozorava vlasnik obrta Nesa iz Osijeka koji se tovom brojlera bavi od 2006 godine. Najveći su problem cijene energenata, kaže uzgajivač čija je farma u blizini Josipovca kapaciteta 20.000 brojlera u turnusu, a trenutno odrađuje 82. turnus od početka rada. Zbog nemogućnosti pronalaska radne snage koje općenito nema, moraju se orijentirati na strojni utovar što je mnogima onemogućeno zbog visokih cijena radnih strojeva. Ujedno, kaže, pogledaju li se iznosi koje eventualno ostvare, oni su sramotno niski premda je svaka pomoć definitivno dobro došla. Drži stoga da je potrebna mjera samo za uzgjivače peradi odnosno za tov brojlera jer su im osim za kupnju radnih strojeva, bespovratna sredstva potrebna i za obnovu farmi. Agroklub
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
The colour of egg yolk is influenced by what hens eat, green also exists
📹 the_iubmb
— Science girl (@gunsnrosesgirl3) December 13, 2024
Iako smo navikli na žutu ili narančastu boju žumanjka, ona mogu biti i zelena. Nije stvar genetike ili umjetnog bojila, već hrane. Umjesto kukuruza i drugih žitarica ili kakvih već smjesa, da se dobije zeleni žumanjak kokoši treba davati – zeleno povrće poput špinata, kelja i graška, kažu na videu koji donosi Science Girl.
Samo u Hrvatskoj, ovi projekti mega farmi ugrožavaju opstanak i egzistenciju 250 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, napisao je u pismu predsjednik Odbora za peradarstvo HPK Dražen Čurila. Iz Komore ističu kako planirane mega farme imaju za cilj učetverostručiti hrvatsku proizvodnju peradi kroz centralizirani i vertikalno integrirani model, a taj pristup obuhvaća sve od proizvodnje jaja do proizvodnje stočne hrane, klanja, prerade i distribucije, uz osiguravanje smještaja za strane radnike. Agroklub, HRT
1955. godine prosječna kokoš je težila 1,5 kilograma, s vremenom su se kokoši debljale, da bi prošle godine prosječna kokoš težila – 2,8 kilograma. Ove razlike u težini stručnjaci pripisuju genetskim manipulacijama, držanjem pilića u velikim hangarima na farmama pilića u zatvorenom prostoru (bez kretanja, da se sva hrana pretvori u meso), hranjenjem 24 sata dnevno uz intenzivno svjetlo, a spominju se i razni hormoni, antibiotici i drugi dodaci. Slobodna
Zašto je Bolivija odbacila Bill Gatesovu donaciju kokoši
Bill Gates je opet u humanitarnoj misiji, pomaže siromašnim obiteljima u Subsaharskoj Africi tako što će im donirati 100 tisuća kokoši. Cilj je potaknuti ljude da se bave peradarstvom, samo pet kokoši moglo bi im donijeti zaradu od 1000 dolara godišnje (granica siromaštva je 700 dolara). BBC