Moć podataka promijenila je gotovo svaku industriju personalizirajući iskustvo korisnika i način na koji se liječimo. Nova tehnologija prikuplja više podataka o svakom pacijentu nego što je to bilo moguće ranije i analizira ih kako bi se došlo do sveobuhvatnog i dubljeg razumijevanja liječenja. Tako se može vizualizirati ono što svakoga od nas pojedinačno razlikuje i iskoristiti za jasan, personaliziran put prema kvalitetnijem liječenju. Personalizirana medicina koristi se karakterizacijom fenotipa i genotipova pojedinaca (molekularno profiliranje, medicinsko snimanje i podaci o načinu života) kako bi se prava terapija prilagodila pravoj osobi u pravo vrijeme ili utvrdila predispozicija za bolest te pružila pravodobna i ciljana zaštita. Tu je važna uloga i umjetne inteligencije, no takvo bi liječenje zasad bilo dosta skupo. Lider
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
microsurgery robot stitches up a corn kernel
Showing millimeter-level precision
pic.twitter.com/VKvmt5sPgo— Science girl (@sciencegirl) January 28, 2026
CKM (cardiovascular–kidney–metabolic) sindrom nije nova bolest, nego novi okvir razmišljanja koji povezuje srce, bubrege i metabolizam u jedinstveni kronični proces. Umjesto fragmentiranog liječenja „po organima“, CKM naglašava ranu prevenciju, procjenu ukupnog rizika i koordiniranu terapiju. Fokus se pomiče s kasnih komplikacija na životni stil, prehranu, san, stres i rane metaboličke promjene, uz prepoznavanje uloge genetike i epigenetike. Cilj nije liječenje nalaza, nego osobe – prije nego se spiralni krug bolesti ubrza i zaključa. Igor Berecki za Bug
Privatni marketinški projekt ZagrebMed (predstavljen još prije tri godine – Dnevnik) predstavlja se kao platforma zdravstvenog turizma pa pod logotipima javnih tijela – Ministarstva zdravstva, Grada Zagreba, njegove Turističke zajednice i HGK-a – promovira isključivo privatne bolnice i poliklinike, ali i nedopuštene i znanstveno neverificirane postupke. ZagrebMed okuplja 175 liječnika iz dvanaest, uglavnom vrlo poznatih, privatnih zdravstvenih ustanova. Pored toga, reklamira i najmanje četiri vrste postupaka iz područja tzv. regenerativne integrativne medicine, koristeći terminologiju koja sugerira medicinsku učinkovitost u liječenju i prevenciji teških bolesti, iako ništa od toga nije priznata metoda liječenja i nudi se izvan važećeg regulatornog okvira. Nataša Škaričić za Novosti.
Aksolotl, neobičan vodeni daždevnjak, sposoban je regenerirati gotovo svaki dio tijela – uključujući srce i mozak – bez ožiljaka i odbacivanja tkiva. Znanstvenici proučavaju njegove gene kako bi otkrili mehanizme koji bi mogli uvesti revoluciju u transplantacijsku i regeneracijsku medicinu. Ključni protein VEGFA pokazuje obećanje u poticanju obnove kod ljudi. Ipak, aksolotl u divljini izumire, čime riskiramo gubitak dragocjene genetske biblioteke za liječenje budućnosti. Igor Berecki za Bug
Dok Elon Musk paradira s Neuralinkom, projekt Starfish Neuroscience u tišini razvija manje invazivan BCI koji bežično komunicira s mozgom, bez baterije i s preciznim stimuliranjem moždanih regija. Sustav koristi napredne algoritme i TMS za liječenje stanja poput Parkinsona i depresije. U igru ulazi i Valveov Gabe Newell, koji tehnologiju vidi kao budućnost gaminga – gdje ne klikneš “Play”, već samo pomisliš. Prvi testovi na ljudima planirani su do kraja 2025., a entuzijasti već trljaju sinapse. Još da Half-Life 3 koristi tu tehnologiju – i svi bi ugradili čip. Igor Berecki za Bug
Bill Gates: AI će zamijeniti liječnike i učitelje u roku od 10 godina
Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.
Iza 67-godišnje gospođe Katice pet je operacija. Zbog dobroćudnog tumora na mozgu veličine osam centimetara, ostala je i bez dijela lubanje. Tri mjeseca poslije na nogama. Zahvaljujući neurokirurškom timu KB-u Dubrava tumora više nema, kost lubanje je nadomještena, karnioplastikom s printanim 3D implantatom, prenosi HRT. Radi se o PEEK materijalu, polimeru plastike koji je po svojim karakteristikama fizički najsličniji kosti, a po svojim biološkim karakteristikama je iznimno stabilan i ne izaziva nikakve reakcije, rekli su iz neurokirurškog zavoda. N1
Premda sve manje popularan kod kućnih korisnika, 3D-ispis je pronašao ozbiljnu namjenu i svoje mjesto u industriji, inženjerstvu i u biološkim znanostima, a posebice u rekonstruktivnoj medicini. Ispis tkiva i organa je jedan od zaista revolucionarnih napredaka u medicini, inovacija koja ima potencijal da dramatično promijeni pristup korektivnoj kirurgiji, liječenju i regenerativnoj medicini. Ključni element ovog procesa je upotreba biotinte, kompozitne mješavine biološkog materijala, živih stanica i drugih organskih i anorganskih komponenti. Praktična primjena ovih tehnologija vidljiva je u izradi funkcionalnih organa kao što su srce, jetra i pluća, te u rekonstruktivnoj kirurgiji i izradi drugih bioloških usadaka (implantata). Zadnjih godina evidentan je i značajni napredak u 3D-inženjeringu vaskulariziranih tkiva, jer je ugrađivanje krvnih žila u bioprintana tkiva ključno za održivost i vitalnost bioimplantata putem osiguranja adekvatne opskrbe krvlju i hranjivim tvarima. Igor Berecki za Bug
Pametne bio-tinte koje obnavljaju oštećene neurone mogle bi u sljedećih 20 godina izliječiti cijeli niz bolesti i stanja koja stoljećima zbunjuju liječnike i znanstvenike. Sljepoća, gluhoća, kronična bol, epilepsija, bolest motoričkih neurona i Parkinson; sve ove “neizlječive” bolesti povezane su s neispravnim neuronima, tvrdi profesor Matthew Griffith sa Sveučilišta Južne Australije (UniSA) na tamošnjem Future Industries institutu istražuje i stvara biokompatibilne tinte na bazi ugljika, otisnute u mekane fleksibilne uređaje koji se mogu kirurški ugraditi i elektronički komunicirati s neuronskom mrežom. Bug