Tvrtki Flamtron u vlasništvu poduzetnika Ante Markovića, Upravno vijeće CERP-a na zadnjoj sjednici dalo je zeleno svjetlo da je ispunila sve obveze iz kupoprodajnog ugovora, te konstatiralo da De-Fos uredno posluje s “ostvarenom mogućnosti održivog poslovanja u narednom kratkoročnom periodu i izvjesnom perspektivom za vrlo profitabilno poslovanje u dužem budućem razdoblju”. Perspektiva, podsjetimo, prema Markovićevoj viziji predviđa gradnju najveće solarne elektrane u Hrvatskoj na terenu Petrokemijinog odlagališta. Marković je još lani tražio partnera za takvo ulaganje, a kako se pokazalo, našao ga je ni više ni manje nego u zagrebačkom Končaru. Poslovni

Vlada Andreja Plenkovića novim je vlasnicima, kako je već pisao Faktograf, praktički platila da preuzmu Petrokemiju. Naime, Vlada je preuzela 450 milijuna kuna Petrokemijinog duga, a zatim u dokapitalizaciji sudjelovala sa 150 milijuna kuna javnog novca. Yildirim Grupa obvezala se kroz 10 godina u Petrokemiju uložiti 600 milijuna kuna, modernizirati poslovanje i ulagati u razvoj, a tijekom pet godina održati proizvodnju u punom kapacitetu. Pred Petrokemijom je sada još jedan krug – krug pregovora o ponovnom pokretanju proizvodnje i novom kolektivnom ugovoru s novom turskom upravom. U pitanju nije samo privatni, nego i javni interes. Industrija mineralnih gnojiva strateški je resurs jer količina proizvedene hrane na poljoprivrednim površinama ovisi o dostupnosti gnojiva. Faktograf

Petrokemija, međutim, nije samo tvornica umjetnih gnojiva, premda njezina gnojiva odlikuje visoka kvaliteta u odnosu na uvozna gnojiva istog ranga, što se u poljoprivredi ogleda u egzaktno izraženim prinosima. Ona je i kutni kamen hrvatske poljoprivrede, iako je prije nepune četiri godine upravo ignorantski privatizirana. Ipak, država je zadržala suvlasnički udio, ali i dalje ne pokazuje namjeru da to iskoristi u agrarno-razvojnu svrhu. „Proizvodnja hrane u RH je ionako nedostatna, a s otežanom nabavom gnojiva bit će još gore. Prošla sjetva je oslonjena na uvozna gnojiva koja su enormno poskupjela, dok je za iduću pitanje hoće li nam i to biti dostupno, uz ovakvo zatvaranje država i tržišta”, rekao nam je Željko Lenart, saborski zastupnik HSS-a iz Kutine. Deutsche Welle

Većinski vlasnik kutinskog proizvođača gnojiva je tvrtka u vlasništvu Ine i Prvog plinarskog društva. U veljači su većinski vlasnici donijeli odluku da se dionica skine s burze. Predstavnici države uopće se nisu pojavili na Skupštini koja je to odlučila, a da jesu i da su glasali protiv, državi bi se u proračun slilo gotovo 333 milijuna kuna obeštećenja za dionice. CERP i Ministarstvo graditeljstva i državne imovine pravdaju se da je u veljači uhićen ministar Darko Horvat, predsjednik upravnog vijeća CERP-a, pa da zato upravno vijeće nije moglo odlučiti kako će glasati. Đerek smatra da je Plećaš mogao donijeti odluku, ali i da se znalo tko mijenja Horvata. Za 24 sata piše Ivan Pandžić

Zbog krize u Ukrajini skidanje s burze Petrokemije prošlo je u tišini, a tako će se provesti i prodaja tvornice uz prešutnu podršku države. Naime, predstavnici državnog CERP-a, Janafa, Plinacroa i Fonda za razgradnju otpada iz Krškog nisu se pojavili na skupštini na kojoj je odlučeno da tvornica izlazi s burze, odlukom Ine i PPD-a Pave Vujnovca koji preko zajedničke tvrtke Terra mineralna gnojiva drže 54 posto tvrtke. Neki u tome vide i povlađivanje ruskom kapitalu jer je glavni opskrbljivač plinom Petrokemije PPD, koji je u partnerstvu s ruskim Gazpromom i od njega kupuje plin za hrvatsko tržište. Oni su i glavni opskrbljivač Petrokemije koja troši polovicu plina koji je potreban Hrvatskoj. Drugi vide opravdani potez jer je Petrokemija opet u gubitku, treba se modernizirati, stisnuta je troškovima za emisije ugljičnog dioksida. Već mjesecima je za Petrokemiju zainteresirana turska Yildirim grupacija. Express…

Predsjednik Uprave Petrokemije Davor Žmegač u komentaru izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi ističe kako pandemija covida-19 u prvom polugodištu nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, a to je, uz sposobnost društva da održava kontinuiranu proizvodnju, rezultiralo visokom količinom proizvodnje i prodaje u prvom polugodištu. Index

Ono što je Uljanik u svijetu izgradnje brodova, to je Petrokemija u svijetu proizvodnje umjetnog gnojiva – kronični gubitaš koji je posljednjih desetljeća spaljivao stotine milijuna kuna poreznih obveznika. Petrokemija je prošle godine imala gubitak od čak 474 milijuna kuna, čime je nastavljen niz negativnih rezultata. U posljednjih dvadesetak godina, ta je tvornica tek povremeno imala pozitivne rezultate, a kroz godine izgubljene su milijarde – ukupno oko tri milijarde kuna. Index

Ugovorom kojim je država INA-i i PPD-u prepustila Petrokemiju kupci su se obvezali da će u modernizaciju tvornice umjetnih gnojiva uložiti 600 milijuna. S druge strane država će reprogramirati tvrtkin dug prema HEP-u, smanjit će cijenu troška transporta plina za 20%, plaćat će sve eventualne odštetne zahtjeve veće od milijun kuna, pronaći dugoročno rješenje za odlagalište fosfogipsa. Ako država svoje ne ispuni INA i PPD imaju pravo na naknadu štete do 300 milijuna kuna, koliko su i platili kutinsku tvornicu. Jutarnji je objavio ugovor, T-Portal ga analizira.

Petrokemija Kutina, najveća tvornica mineralnih gnojiva u Hrvatskoj, dobila je ovog tjedna nove vlasnike. U zamjenu za ulaganje od 300 milijuna kuna, većinski paket Petrokemijinih dionica preuzet će Prvo plinarsko društvo (PPD) i INA, kroz zajedničku tvrtku Terra mineralna gnojiva. Ukupni kapital Petrokemije nakon dokapitalizacije iznosi nešto više od 550 milijuna kuna, od čega INA i PPD zajednički drže oko 54 posto.

[expand trigpos=”below” title=”više” swaptitle=”manje”]Donedavno državno poduzeće od strateškog značaja koje godišnje uprihoduje oko dvije milijarde kuna tako prelazi u privatne ruke, a Republika Hrvatska na tom poslu ništa nije zaradila. Štoviše, vlada Andreja Plenkovića novim je vlasnicima praktički platila da preuzmu Petrokemiju. Najprije je Vlada donijela odluku da na sebe preuzima 450 milijuna kuna Petrokemijinog duga prema Erste banci, HPB-u i HBOR-u, a zatim je država u dokapitalizaciji sudjelovala sa 150 milijuna kuna javnog novca. [/expand]