Poznati kuhar i poduzetnik u gastronomiji Mate Janković u Gastrofonu otvoreno govori o evoluciji svoje karijere – od slučajnog ulaska u kuhinju 90-ih do vođenja restorana Sol. Naglašava dramatične promjene na tržištu rada, ističući da radne snage kronično nedostaje jer su godinama loši poslodavci “trošili” ljude. Glavni zaključak je da budućnost pripada onima koji ulažu u tim, kvalitetne namirnice i transparentan odnos s gostom. Mate se dotaknuo i medijske slave, iskustava s televizije te važnosti discipline i zdravog života, poručivši mladima da prvo steknu svjetsko iskustvo prije nego što se okušaju u domaćem poduzetništvu.

Milovan Mića Stojanović nije bio samo dugogodišnji kuhar Josipa Broza Tita, već i dvostruki svjetski prvak u kuhanju, diplomatski kuhar i čovjek koji je hranio državničku elitu jednog razdoblja. Upravo je on 1956. godine osmislio Karađorđevu šniclu, kao domaću interpretaciju kijevskog kotleta – jelo koje je s vremenom preraslo u simbol i nezaobilazni dio srpske gastronomske baštine. Gastro tražilica jedan je od rijetkih kanala (i medija uopće) kojem je legendarni kuhar, koji gazi devedesete, uopće pristao dati intervju. Karađorđeva je nastala slučajno, spremio ju je za Titovu snahu Tamaru, a s predsjednikom SFRJ ima i brojne anegdote. Autor je i knjige “Kako sam skuvao historiju“.

Kuhar koji radi od 14. godine: Nakon kuharske škole možeš raditi jedino u menzi

Počinjao bih uvijek istim pitanjem: “Znate li u što ulazite i treba li vam to u životu?” Nažalost, nedovoljno ih je odustalo, a apsolutno svi do jednoga priznali su mi da im je odluka da otvore restoran jedna od najgorih u životu. Svatko tko u ugostiteljstvu traži “manje stresa” misli da će se brzo i lako obogatiti ili sluša prijatelje koji mu pune glavu s “odlično kuhaš, trebao bi otvoriti restoran” – potpuno je “delusional”. Ako niste kuhar, nemojte biti naivni i misliti da bez iskustva možete kreirati održiv koncept i jelovnik. Šanse da o tome pojma nemate su 99 posto, a to znači da za vas to mora raditi netko drugi. Poznati kuhar Mate Janković pokreće seriju članaka za Poslovni.

Chef i poduzetnik Mario Mandarić u podcastu Gastro tražilice otkriva detalje o karijeri od Tajlanda do Gordona Ramsayja, pilotskoj školi i planiranom preseljenju Bistra 96. Najviše prašine digla je njegova poruka novinaru Davoru Butkoviću, s kojim vodi višegodišnji medijski rat – od oštrih kolumni do registracije žiga “Kult Plave Kamenice” kao vlastite ironije na račun portala koji ga kritizira. Mandarić tvrdi da Butković “piše po narudžbi”, dok on sam, kaže, danas više kuha – i leti – nego što čita portale. Smatra da je Michelinova zvjezdica relevantna potvrda kvalitete i odlična za marketing, ali ne bi trebala biti cilj. Kaže da svi hrvatski restorani koji imaju zvjezdicu to doista i zaslužuju.

Mladi kuhar iz Čakovca kaže da ne moraš biti vrstan gurman da bi bio dobar u kuhanju, koje je više stvar tehnike, odnosno treninga. Iako je završio Filozofski fakultet, odlučio se za posao kuhara, i to “v truc”, a uz to je i proputovao cijeli svijet. U San Franciscu je završio s 22 godine gdje je učio kuhati u Michelinovom restoranu. No, u Londonu mu je iskustvo bilo nešto teže, gdje je znao raditi i po 18 sati na dan, a radno okruženje je bilo puno toksične muškosti. Iako ga je to iskustvo izgradilo, danas vjeruje da je zbog toga bio prestrog kada je radio isti posao kasnije u Zagrebu, gdje je podijelio puno otkaza. Za našu gastronomiju kaže da je vidljiv porast kvalitete, iako s problemom manjka radne snage. No, najvažniji je odnos prema zaposlenicima. HRT

Netflix otvara restoran u kojem kuhaju televizijski chefovi

Armenski kuhar iz Ukrajine utočište našao u Hrvatskoj gdje sprema hit jela iz rodne Armenije

Kuhare se konačno shvaća ozbiljnije, a plaća od 15 tisuća kuna više nije rijetkost

Kako smo već saznali i iz reklame, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje najtraženije je zanimanje konobara. U prvih šest mjeseci ove godine tražilo ih se gotovo 10 tisuća, a odmah iza njih najtraženiji su prodavači/ce s 8.980 oglasa i čistači/ce s gotovo 5000 oglasa. Osim njih traže se i kuhari/ce, radnici/e u održavanju, za pomoć u kući, na proizvodnoj liniji i sobari/ce, a tek za dva zanimanja od 10 najtraženijih potrebna je viša stručna sprema: traže se i diplomirani ekonomisti/ce i medicinske sestre (i braća). Poslovni