Knjiga Liderov pogled na ključne događaje u poduzetništvu 2005.–2025. donosi dvadeset poglavlja o najvažnijim gospodarskim i društvenim temama koje su oblikovale Hrvatsku – od privatizacija i predstečajnih nagodbi do Agrokora, radne snage i digitalne transformacije. Uz analizu trendova i politika, jedno poglavlje izdvaja dvadeset najutjecajnijih protagonista domaće poslovne scene. Autor Goran Litvan, dugogodišnji novinar Lidera, kroz istraživački pristup i dokumentirane uvide nudi vrijedan vodič kroz dvadeset turbulentnih godina hrvatskog gospodarstva. Lider

Mladi poduzetnici čine oko 10% ukupnog poduzetništva u Hrvatskoj, što je neznatno manje od prosjeka Europske unije. Međutim, znatno su aktivniji u obrtništvu, gdje svaki peti obrtnik ima manje od 35 godina. Najčešće biraju djelatnosti povezane s novim tehnologijama: IT sektor, digitalni marketing, e-trgovinu, kreativne industrije, održivost te zdravstvo i wellness. Unatoč optimističnim trendovima u obrtništvu, stručnjaci objašnjavaju da je razmjerno mali udio mladih u poduzetništvu povezan s kasnim osamostaljivanjem, koje u Hrvatskoj u prosjeku nastupa tek s 32 godine. To se, osim s nedostatkom životnog iskustva i novca, povezuje i s otežanim pristupom kreditima te nedovoljnom podrškom za mlade poduzetnike. Nacional

Hrvatsko poduzetništvo pokazuje veću otpornost i ekonomski razum u usporedbi s prošlim kriznim razdobljem. Godine 2024. zabilježeni su rast BDP-a (3,8%), povećanje izvoza (4,6%) i rast prosječne plaće (12%). Poduzeća na Zagrebačkoj burzi ostvarila su veće prihode i dobit, uz smanjenje broja gubitaša. Ipak, izazovi ostaju – visoke kamatne stope, inflacija i tržište rada. Ključni faktori uspjeha su strategija, proizvodnja, izvoz i ulaganja, dok globalna geopolitička nesigurnost naglašava potrebu za jačanjem domaće konkurentnosti i samodostatnosti. Lider

Iako Hrvati sve više prepoznaju poduzetničke prilike, samo mali broj njih odlučuje se na pokretanje poslovnih pothvata. Istraživanje GEM-a pokazuje da Hrvatska ima potencijal i inovativnost iznad EU prosjeka, ali ih koče birokracija, nedostatak financijskih resursa i poticajne okoline. Usprkos tomu, sve više mladih poduzetnika traži uspjeh na globalnom tržištu, inspirirani primjerima poput Infobipa i Rimac Grupe. Stručnjaci predlažu pojednostavnjenje regulative i jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora kako bi se osigurao rast poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj. Lider

Monetizacija je, ukratko, umjetnost pretvaranja vlastitih vještina ili proizvoda vlastitih ruku u novac, a taj je koncept dodatno dobio na važnosti u doba e-trgovine, online sadržaja, društvenih medija i ekonomije doživljaja. Danas se doista može monetizirati sve, ali prava je umjetnost monetizirati poduzetničku ideju. Monetizirati se može nekretnina, prazan stan može postati izvor prihoda putem turističkog najma, komercijalni objekt može se monetizirati drugačijim poslovnim modelom, kao kada je Konzum, primjerice, prodao svoje trgovine pa ih unajmio od novih vlasnika. Lider nabraja što se sve može monetizirati, bez konačnog odgovora kako. Za to ipak nema prokušanog recepta koji uvijek funkcionira, ali uspješni primjeri dobro dođu.

Ingrid Badurina Danielsson (70), jedina je Hrvatica koja se našla na prestižnoj Forbesovoj međunarodnoj listi 50 uspješnih žena iznad 50 godina. Za mene je to nešto nezamislivo, predivno i neočekivano. Nitko živ nije znao za to. Stvarno jedno prekrasno priznanje. Ovo što radim, radim sa strašću – rekla je Badurina Danielsson koja se s 50 godina počela baviti poduzetništvom. Njen prvi festival, „1001 delicija“ bio je u Splitu, a nakon četiri godine cijelu ideju seli u Zagreb i pokreće „Gourmet festival“, koji je bio u muzejima i koncentriran na vino. Festival se održavao četiri godine. U međuvremenu je mediteranska dijeta ušla na UNESCO-ov popis materijalne i kulturne baštine što je potaknulo pokretanje „Taste the Mediterranean“ festivala u Splitu, na međunarodnom nivou. (Index)

Student Roko pokrenuo je posao ekološkog pranja automobila: Poduzetništvo nije rezervirano za one s diplomom, već za sve hrabre

Domaća influencerica u podcastu: Na OnlyFansu educiram ljude o seksualnosti

Do 2019. mali poduzetnici mogli su ostvariti prihode veće od 300 000 kn te bi im se novo porezno razdoblje računalo od prvoga siječnja sljedeće godine, no sada nakon dostizanja limita ulaze u sustav PDV-a s prvim danom sljedećeg mjeseca te im se mijenjaju porezne stope. Dužni su se prijaviti u registar poreznih obveznika, a zatim ih oporezuju po stopama od 13, 25 ili 5 % bez obzira na to je li dobra koja prodaje nabavio ili izradio ranije, dok još nije bio u sustavu PDV-a. Imaju pravo na naknadno priznati dio pretporeza prema osnovi ranije nabavljene dugotrajne imovine i prema osnovi zatečenih zaliha dobara, a koji se u slučaju dugotrajne imovine naknadno ispravlja ako od nabave nije prošlo više od deset godina, a za ostalu dugotrajnu imovinu ako od nabave nije proteklo više od pet godina. Samo se fizičkim osobama koje ostvaruju primitke po osnovi drugog dohotka ulaskom u sustav PDV-a ne mijenja način plaćanja poreza na dohodak i obveznih doprinosa. Lider.hr

Kao vodeći nacionalni pružatelj financijskih, elektroničkih (IT), podatkovnih i drugih usluga, a korisnici njezinih usluga uključuju financijske institucije, državna i javna tijela, poslovne subjekte i građane, FINA je jedinstvena u Europi, a možda i u svijetu. Sa 3418 zaposlenih, pedesetak više nego na HRT-u, vodećem javnom medijskom servisu, uprihodila je prošle godine 2,5 milijuna kuna (HRT je uprihodio 67,5 milijuna kuna), a poduzetnici Rakar, Low i Oreščanin slažu se u mišljenju kako je takva agencija potpuno nepotrebna i služi za uhljebljivanje te da sve njezine usluge mogu preuzeti privatni poduzetnici koji ne bi suzu pustili da se sutra ugasi. Index