Gradske vlasti u njemačkom Reutlingenu opremile su kamione za odvoz smeća kamerama i senzorima koje pokreće umjetna inteligencija, kako bi prepoznale predmete poput plastike ili baterija u kantama za organski otpad. Sustav bilježi fotografije, prikazuje oznake — zelene za ispravno, žute za neispravno — i u slučaju grubih kršenja, kanta se ne prazni, a kućanstvo dobiva dodatnu naplatu ili kaznu od 105 eura. U prvoj fazi udio kontaminiranih kanti pao je s 21% na oko 3%. Index / Welt (Google prijevod)

Velike tvrtke poput Applea, Microsofta, HT-a i Podravke koriste AI, IoT, blockchain i oblak za praćenje i smanjenje utjecaja na okoliš. U fokusu su obnovljivi izvori, reciklaža, kružno gospodarstvo i smanjenje emisija CO₂. Apple i Alphabet već posluju gotovo bez ambalažnog otpada, Microsoft ulaže u klimatske inovacije, a HT uvodi usluge poput Trade IN i pametne poljoprivrede. Podravka koristi GHG-protokol za izračun ugljikova otiska i razvija sustave za precizno izvještavanje. Održivost nije samo trend – postaje temelj poslovanja. Lider

Uoči konferencije CO2 DO 55 – Zeleni plan za Hrvatsku, Hélène Sibileau, viša savjetnica za politiku iz Buildings Performance Institute Europe (BPIE), ističe zabrinjavajuće rezultate. Naime, prema analizi BPIE, očekivani ciljevi nisu ostvareni, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Razlike su posebno izražene u CEE regiji, gdje je jaz učinkovitosti energetskog sustava dvostruko veći nego u EU. Potrebne su snažne političke odluke i financijski okviri za ubrzanje dekarbonizacije zgrada. Hrvatska se suočava s izazovom, ali i prilikom za implementaciju održivih politika i tehnologija kako bi ubrzala proces dekarbonizacije zgrada. (Zgradonačelnik)

Direktiva o kaznenim djelima protiv okoliša službeno će biti usvojena u proljeće, a zemlje članice će tada imati dvije godine da je integriraju u nacionalni zakon, piše The Guardian. Premda tekst direktive ne uključuje riječ ekocid, njegova preambula kaže da namjerava kriminalizirati slučajeve usporedive s ekocidom. To uključuje najteže slučajeve uništavanja ekosustava, uključujući uništenje staništa, ilegalnu sječu šuma, onečišćenje, unošenje i širenje invazivnih stranih vrsta i uništavanje ozona ali ne govori ništa o ribolovu, izvozu toksičnog otpada u zemlje u razvoju ili prevari po pitanju emisija štetnih plinova. Revija HAK

Niue, mala otočka država u južnome Pacifiku, osmislila je inovativni plan za zaštitu svojih netaknutih teritorijalnih voda – namjerava privući sponzore koji će platiti očuvanje mora koje ih okružuje, a zauzvrat dobivaju logotip u zračnoj luci. Pojedinci ili tvrtke mogu platiti 148 dolara (139 eura) kako bi zaštitili 1 četvorni kilometar oceana od prijetnji poput ilegalnog ribolova i onečišćenja plastikom u razdoblju od 20 godina. Ovim planom Niue se nada prikupiti više od 18 milijuna dolara (17 milijuna eura) ‘prodajom’ 127.000 jedinica teritorija veličine jednog četvornog kilometra, što čini gotovo polovicu njihove ekskluzivne ekonomske zone. Green

Sve počinje otvaranjem korisničkog računa pri čemu će biti potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja na temelju čega će se stvoriti izračun ugljičnog otiska. Nakon toga, samo treba provoditi brojne akcije (ima ih 175) ili se uključivati i razne izazove kako bi se smanjile emisije te samim time i ugljični otisak. Među akcijama, što je ujedno i ključni sadržaj ove aplikacije, pronaći će se doista štošta, od uobičajenih savjeta da se obične žarulje zamijene LED žaruljama, preko društvenih akcija poput one da se uključi u klimatske akcijske grupe, pa do savjeta kojima se potiče da se konzumira više oraščića. Bug

Okolišni i klimatski pokret mladih u Hrvatskoj nije jedinstveni pokret koji djeluje pod zajedničkim nazivnikom, kao što je to čest slučaj u drugim europskim zemljama, već ga čini niz manjih inicijativa i grupa koje djeluju samostalno, ali se međusobno podržavaju i surađuju. Neke od njih fokusirane su na zaustavljanje štetnih procesa, druge nastoje promijeniti svijest o važnosti očuvanja okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, dok treće stvaraju alternative postojećem sustavu pokazujući da drugačije prakse nisu samo moguće, nego i bolje, društveno pravednije, a ponekad i zabavnije. U novoj epizodi podcasta djevojke razgovaraju upravo o tome. Kulturpunkt

Okoliš ne uništavaju ‘samo’ bombe, granate i tenkovi. Primjerice, sama vojska i njeno održavanje troše jako puno resursa – emisije CO2 koje proizvode najveće vojne sile veći je od emisija CO2 brojnih država. Istraživanje koje su proveli Sveučilište u Durhamu i Sveučilište u Lancasteru pokazalo je da je američka vojska jedna od najvećih zagađivača okoliša na svijetu; troši više tekućeg goriva i emitira više CO2 od većine država. Uz emisiju stakleničkih plinova, vojna obuka mijenja okoliš i krajobraz, stvara kemijsko i zvučno zagađenje od korištenja oružja, vojnih zrakoplova i vozila. Često se prioritizira ulaganje u vojske i vojnu opremu umjesto u okoliš, zeleni i održivi razvoj, dok napetosti koje stvara mogućnosti vojnih operacija, intervencija i sukoba na određenom području smanjuju mogućnost suradnje aktera na pitanjima okoliša, prijetnji okolišu te klimatskoj opasnosti. Faktograf

Podaci IQAir-a, švicarskog portala koji svakodnevno mjeri kvalitetu zraka diljem svijeta, ukazuju da je danas Zagreb drugi najzagađeniji grad u svijetu. S obzirom na gustu maglu tijekom jutra, ali i početak sezone grijanje te promet i industriju, tomu se ne treba čuditi. Najzagađeniji je česticama PM 2.5, koje su 11,7 puta više od preporučenih vrijednosti Svjetske zdravstvene organizacije, a nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva. Tportal