Richard Goldstone, bivši haški tužitelj, zagovara osnivanje Međunarodnog antikorupcijskog tribunala (IACC) sa sjedištem u Haagu. Sud bi imao dva ogranka: jedan za kazneni progon visokih dužnosnika i njihovih mreža (bankara, brokera), a drugi za zamrzavanje i povrat ukradene imovine. Iako 187 zemalja podržava UN-ovu konvenciju protiv korupcije, Goldstone upozorava na nedostatak provedbenog mehanizma. Tribunal bi djelovao kada nacionalna pravosuđa zakažu, ciljajući na “pranje” novca u stabilnim demokracijama. Inicijativu su već politički podržale Kanada, Nizozemska i još četiri države, videći u njoj alat za kraj nekažnjivosti globalnih moćnika. Poslovni

Transparency International objavio je Indeks percepcije korupcije 2025 koji pokazuje da se korupcija pogoršava širom svijeta, uključujući i u snažnim demokracijama, zbog slabljenja vodstva i neovisnih institucija. Samo pet država ima ocjenu iznad 80, dok je globalni prosjek najniži u desetljeću. Na 182 zemlje Hrvatska je zadržala 63. mjesto s 47 bodova, jednako kao prošle godine. Danska predvodi ljestvicu, a najgore stoje Južni Sudan, Somalija i Venecuela. HRT

Povezuje ga se s primanjem mita za koje je, zajedno s ostalim osumnjičenima, omogućavao operacije preko reda na listama čekanja, neosnovana bolovanja, kao i lažnu dokumentaciju s kojom se moglo odgoditi odlaske na izdržavanje zatvorskih kazni. Istražitelji su snimali pacijente koji su k njemu dolazili na preglede. Radi se o kirurgu specijaliziranom za ortopedske probleme u bolnici Sveti Duh. Novac su navodno prikupljali medicinski tehničari. Uhićeno je deset osoba, od toga ih je šest povezano s bolnicom Index

Transparency Internationalov indeks percepcije korupcije za 2024. otkriva kako mito i zloporaba vlasti ozbiljno ugrožavaju globalne klimatske napore. Primjeri iz SAD-a, Rusije, Libije i Vijetnama pokazuju kako korupcija omogućuje uništavanje okoliša i sprječava prijeko potrebne reforme. Više od dvije trećine zemalja nalazi se u donjem dijelu ljestvice, uključujući i Hrvatsku, koja je pala na 47 bodova, svrstavajući je ispod prosjeka i među zemlje s ozbiljnim korupcijskim problemima. Istovremeno, aktivisti za zaštitu klime sve su češće mete nasilja. Stručnjaci upozoravaju da bez suzbijanja korupcije nema ni uspješne borbe protiv klimatskih promjena. DW

Ilko Ćimić, kojemu je hobi smjenjivanje ministara svih boja, pozabavio se malo i Hrvatskim šumama (kažu na Forumu uz citate i linkove). Bivši ministar Josip Dabro izjavio je da su Hrvatske šume leglo kriminala, optuživši bivšu i sadašnju upravu za pogodovanje kupcima i namještanje cijena trupaca daleko ispod tržišne vrijednosti. Iako je državna revizija 2021.–2022. razotkrila nepravilnosti, ključni akteri poput Nediljka Dujića i dalje su na pozicijama. Revizija otkriva dogovore između uprave i kupaca, što je dovelo do ogromnih gubitaka za državnu tvrtku. HDZ-ovi dužnosnici tvrde da ništa nisu znali, unatoč javnom nalazu revizije i sudskim procesima. Hrvatske šume tek su 2023. obećale raditi u skladu sa zakonom. Index

Razlike među državama EU u jednakosti prilika i riziku od siromaštva ukazuju na povezanost s razinom korupcije. U uređenim državama poput Švicarske i Danske, obiteljsko bogatstvo ima mali utjecaj na životne šanse, dok je u zemljama s visokim korupcijskim indeksima, poput Bugarske i Hrvatske, utjecaj obiteljskog siromaštva znatno izraženiji. Korupcija stvara nejednakost, održava nepotizam i pogoduje povlaštenim skupinama, što mnogima otežava izlazak iz siromaštva. Branimir Perković za Index.

U demokratskim državama imamo trodiobu vlasti. Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa, rekla je Kövesi, nakon što je Plenković kritizirao istragu EPPO-a o nezakonitim poslovima na Geodetskom fakultetu. Ova kritika predstavlja Plenkovićevu najveću konfrontaciju s moćnom ženom, dok EPPO pokazuje svoju učinkovitost u istrazi korupcije u Hrvatskoj. Plenkovićeva reakcija sugerira nervozu pred mogućim sankcijama EU. (Index)

Transparency International objavio je svoj godišnji Indeks percepcije korupcije (CPI) za 2023., otkrivši zabrinjavajuće pogoršanje stanja u Europi. Korupcija u zapadnoj Europi i Europskoj uniji, prema stručnjacima, dosegnula je najviše razine u posljednjem desetljeću. Najtransparentnije države u 2023. godini su Danska s 90, Finska s 87, te Novi Zeland s 85 bodova. Najkorumpiranije države su Sirija, Venezuela i Somalija. Hrvatska se nalazi na 57. mjestu s ukupno 50 bodova. U Europskoj uniji, od Hrvatske su lošije samo Grčka s 49, Rumunjska s 46, Bugarska s 45 i Mađarska s 42 boda. Prosjek članica Europske unije je 64, što znači da Hrvatska zaostaje za 14 bodova. (Tportal)

Zaključak je to velike anlize Fakulteta političkih znanosti. Analizirali su 471 izjavu 35 političara i dužnosnika koji su imali aferu od 2010. do 2021. i rezultate objavili u znanstvenom časopisu Medijska istraživanja. Uočili su da se afersko komuniciranje političara odvija u tri faze: u prvoj oni pod svaku cijenu poriču postojanje afere i svoju odgovornost u njoj, u drugoj uglavnom prebacuju krivnju, najviše na medije, a u trećoj fazi se suočavaju sa strankom i podređuju joj svoje interese. U toj fazi potvrđuje se kako se komunikacija političara odvija dominantno u skladu s lojalnošću stranci. Najviše analiziranih afera, malo manje od dvije trećine (21 od 35), vezano je za političare iz HDZ-a, slijede članovi SDP-a sa šest afera, pa članovi HNS-a sa četiri afere. I par pojedinaca poput Keruma i Bandića. Oni s aferama najčešće su aktualni ministri, a slijede ih gradonačelnici. N1

Po svoj se prilici radi o najvećem razotkrivenom slučaju podmićivanja u povijesti ukrajinskog pravosuđa. Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) i Ured posebnog tužitelja za borbu protiv korupcije (SAP) optužili su 16. svibnja predsjednika Vrhovnog suda Vsevoloda Knyasijeva i još jednog predstavnika suda, čije ime nije navedeno, za korupciju u iznosu od oko 2,7 milijuna dolara. Obojica su uhićeni. Budu li osuđeni, prijeti im od osam do dvanaest godina zatvora. Prema riječima direktora NABU-a Semena Kryvonosa, slučaj uključuje suce, vodstvo Vrhovnog suda i posrednike iz grupe Financije i kredit ukrajinskog biznismena Kostyantyna Ševaga, koji je trenutno u inozemstvu. Dok je Ševago preko svog ureda izjavio da nema nikakve veze s podmićivanjem na Vrhovnom sudu, Nacionalni ured za borbu protiv korupcije Ukrajine (NABU) precizirao je svoje navode: “Utvrdili smo niz kontakata između vlasnika Grupacije Financije i kredit i vlasnika jedne odvjetničke kancelarije s ciljem prikrivanja kriminala.” Deutsche Welle