Iako je na mjesečnoj razini zabilježen blagi pad od 0,2%, godišnji podaci DZS-a potvrđuju optimizam. Najveći zamašnjak bili su hrana, piće i duhan (+5,8%) te neprehrambeni proizvodi (+6,5%), dok je prodaja goriva pala za 8,7%. Budući da je potrošnja ključni stup BDP-a, ovi rezultati sugeriraju da gospodarstvo nastavlja stabilno rasti i u prvom tromjesečju 2026. godine. Lider

Uspjesi hrvatskih rukometaša snažno potiču gospodarstvo, osobito u siječnju kada inače vlada potrošačka apatija. Maloprodaja tijekom prvenstava raste 10–15 posto, a prodaja hrane i pića i do 30 posto. Ugostiteljstvo i dostavne službe bilježe velik skok prometa, dok država profitira kroz poreze. Sportski uspjesi donose i desetke milijuna eura vrijednu međunarodnu promociju te potiču turizam. Dugoročno, sportska infrastruktura i velika natjecanja stvaraju trajne prihode i jačaju nacionalni brend. Poslovni

Dio financijskog pritiska ne dolazi samo od inflacije, nego i od skrivenih troškova koje često zanemarujemo. Neiskorištene pretplate, automatska obnavljanja ugovora, naknade za dostavu i bankarske usluge te razlike u plaćanju režija mogu se neprimjetno zbrojiti u ozbiljan mjesečni iznos. Dodatni problem predstavlja i bacanje hrane, koje izravno znači bacanje novca. Redovita provjera pretplata, ugovora i navika potrošnje može donijeti uštede bez velikih odricanja. Savjeti

Ljeto često donosi prekomjernu potrošnju, potaknutu kreditnim karticama i online sniženjima. Ključ je u realnoj procjeni budžeta i praćenju uobičajenih mjesečnih troškova. Umjesto drastičnih rezova, smanjite jednu problematičnu kategoriju, primjerice restorane ili dostavu. Online kupnju kontrolirajte popisima želja i vremenskim odmakom. Previše restrikcija može dovesti do kasnijeg rasipanja, stoga trošite promišljeno i bez grižnje savjesti. Financijska ravnoteža znači uživati u sitnim luksuzima – ali bez da vas najesen zaboli glava od računa. Savjeti

U srpnju 2025. četveročlana obitelj u Hrvatskoj trebala je prosječno 484,08 eura za osnovnu prehranu i higijenu. Najskuplja je bila Istarska županija (497,77 €), a najjeftinija Virovitičko-podravska (471,82 €), razlika 25,95 €. Tročlane obitelji izdvajale su 385,69 €, a samci 247,14 €, pri čemu su pojedine županije, poput Ličko-senjske, dosezale i 257,86 €. Cijene rastu od 2022., a HUZP upozorava da mnogi umirovljenici košaricu ne mogu priuštiti nakon plaćanja režija. Poslovni

Promet u maloprodaji eurozone u travnju je stagnirao (+0,1 %), dok je u EU-u ubrzao (+0,7 %), a Hrvatska je zabilježila rast od 1 % mjesečno i 5 % godišnje — iznad prosjeka. Gorivo prednjači u rastu, dok je potrošnja neprehrambenih proizvoda blago pala. Poljska bilježi skok od 7,5 %, a Njemačka pad od 1,1 %. Na godišnjoj razini, Cipar, Estonija i Švedska predvode s rastom, dok Luksemburg bilježi najveći pad. Eurostat još čeka podatke iz Češke i Grčke. Lider

Podaci o realnom prometu u trgovini na malo ukazuju na smirivanje osobne potrošnje. U istom smjeru ukazuju podaci Porezne uprave o fiskalizaciji. Ne vidim što bi moglo promijeniti ove trendove. I strani turisti neće s oduševljenjem očitavati cijene pizza od 12 eura i glavnih jela u restoranima od 18, 20 i više eura. Danas je jeftinije jesti u Rimu nedaleko od Vatikana nego na našoj obali, osim ako se jako pazi; dobre ponude za dobru cijenu ima, samo se treba potruditi pronaći ju. Stoga mislim da nas čeka još vrlo kratko vrijeme povećane inflacije prije nego što signal smiraja osobne potrošnje bude jasno očitan u cijelom dobavnom lancu i na većini tržišta. Nakon toga nas prema kraju ove godine čeka umjereniji predbožićni shopping i približavanje stope inflacije normalnijim razinama, puno bliže onih već zaboravljenih i službeno željenih „2 posto na godinu“. Velimir Šonje za Ekonomski lab.

U razdoblju od 1. do 31. siječnja 2025. godine, broj računa veći je za otprilike 4 milijuna (rast od 2,34 posto) u odnosu na isti mjesec 2024., a ukupni je iznos računa porastao za 258 milijuna eura, tj. 10,03 posto, pokazuju podaci Porezne uprave. Valja uzeti u obzir da su bojkoti krenuli sredinom siječnja, a u veljači se trošilo za oko 7 posto manje nego prije godinu dana. Inflacija je sigurno imala ulogu u povećanju ukupne potrošnje, ali podatak da je potrošnja porasla više nego dvostruko u odnosu na inflaciju sugerira da su postojali i drugi čimbenici, poput veće sklonosti trošenju. Lider

Potrošači u Hrvatskoj nastavljaju s bojkotom kupovine kao odgovor na visoke cijene, uz Vladine mjere kontrole cijena koje sada obuhvaćaju 70 proizvoda. Unatoč padu prometa u trgovinama tijekom bojkota, cijene i dalje rastu, a Hrvatska bilježi najvišu stopu inflacije u eurozoni. Istovremeno, Vlada povećava porezne prihode od PDV-a, dok rast plaća dodatno potiče potrošnju. Uz smanjenje domaće proizvodnje i rastuću ovisnost o uvozu, pitanje je hoće li poduzete mjere uopće donijeti konkretne rezultate. Faktograf

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni