Upravo je rat jedino doba u povijesti automobila kad proizvođači imaju osiguranog kupca – vlastitu državu ili njezinu braću po oružju. Saga o vozilima u službi rata počinje još u doba konjskih zaprega, oko 2000 godina prije Krista. U Kini su u 12. stoljeću prije Krista već koristili i oklopna kola na četiri kotača. Upravo je s parnim strojem saživjela i prva konstrukcija koju možemo smatrati direktnom pretečom vojnog vozila, a koja je i zamišljena prije svega u vojne svrhe. Velika Britanija može se pohvaliti kao domovina prvog automobila izrađenog prvenstveno u vojne svrhe. U Prvom svjetskom ratu posebnu ulogu odigrali su i Renaultovi taksiji u Parizu. Za potrebe 2. burskog rata britanska vojska je 1899. naručila prototip oklopljenog automobila za svoje potrebe. Da ne duljimo, tehnologija se kroz povijest često razvijala – tek prvo za vojsku, a tek kasnije u komercijalne svrhe. Revija HAK
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal
Američke tvrtke, predvođene startupom Foundation, razvijaju humanoidne robote poput modela Phantom MK-1 za izravno sudjelovanje u borbama. Iako zagovornici tvrde da će strojevi zamijeniti vojnike u opasnim misijama i smanjiti ljudske žrtve, kritičari upozoravaju na “sklizak teren” automatizacije ubijanja i gubitak moralne odgovornosti. Dok se u Ukrajini već testiraju prototipovi, Pentagon inzistira na ljudskom nadzoru, no utrka s Kinom i Rusijom ubrzava razvoj. Unatoč tehničkim manjkavostima poput trajanja baterije i osjetljivosti na kvarove, vizija je jasna: masovna proizvodnja “AI vojnika” koji bi mogli iz temelja promijeniti pojam modernog ratišta. tportal
BBC Panorama, uz nove podatke AidData-e, otkriva da je Kina uložila oko 45 mlrd funti u britanske tvrtke i projekte, često u strateške visokotehnološke sektore. Poseban je slučaj Imagination Technologies, gdje je nakon kineskog preuzimanja navodno tražen prijenos znanja s mogućom vojnom primjenom. UK je godinama bio previše otvoren kineskim ulaganjima, dok je Kina istodobno štitila vlastite sektore. Iako je nadzor stranih ulaganja danas stroži, London i dalje treba kineski kapital, zbog čega ostaje u delikatnoj ravnoteži između sigurnosti i investicija. tportal
U doba kad vojne parade više sliče tehnološkim sajmovima, ratovanje se seli iz rovova u digitalne oblake i nevidljive mreže. Klasika poput pješaštva i pušaka ustupa mjesto dronovima, AI-ju i algoritmima koji odlučuju o životu i smrti. Dok javnost gleda tenkove, u pozadini se odvijaju borbe u svemiru, nadzoru i kodu. Tu su i misteriozni materijali poput fogbanka, laseri koji ne ubijaju nego zasljepljuju, i EMP-ovi koji gase svjetla civilizacije bez ispaljenog metka. Kroz sve to provlače se korporativni interesi i tajnovitost, a granica između znanosti, mita i vojne stvarnosti postaje sve tanja. Ispada da nam se rat već dogodio – samo što ga nismo prepoznali. Lider
Ovaj dron na mlazni pogon, s vertikalnim uzlijetanjem (VTOL) i slijetanjem kojim upravlja umjetna inteligencija predstavlja inovaciju u industriji bespilotnih letjelica. Djeluje kao zračni presretač koji se može vratiti u bazu ako promaši cilj ili je misija otkazana. Andurilov Roadrunner može rušiti projektile ili druge bespilotne letjelice i obavljati izviđačke misije. Anduril ga je opisao kao autonomno zračno vozilo na dvostruki mlazni pogon. Neki mediji su ga nazvali dronom ubojicom, dok su ga drugi nazvali novom kombinacijom drona, bombe i bumeranga koju pokreće AI. Revija HAK
Nakon 27 godina posvudašnje uporabe izgledno je da u povijest odlazi GPS (Global Positioning System, odnosno globalni sustav za pozicioniranje) jer će njegovu ulogu preuzeti namjenski satelit NTS-3 (Navigation Technology Satellite-3), čije je pokusno korištenje počelo s prvim danima 2023. godine. Izum američke vojske GPS, koji očitava točnost položaja, vjerojatno je najkorištenija vojna tehnologija u civilnoj svakodnevici. Današnji GPS, radi od 1995. i sastoji se od 32 satelita koja kruže oko Zemlje dvaput na dan u šest razina orbite na visini od 20.200 kilometara. Njime upravlja Ministarstvo obrane SAD-a, a od 2019. i novoosnovane Svemirske snage SAD-a (Space Force), jedan od šest rodova američkih oružanih snaga. Najstariji satelit u konstelaciji GPS-a je NAVSTAR 43 i još uvijek je aktivan. Satelit NTS-3 izum je koji bi trebao zamijeniti oslanjanje na GPS koji se pokazao ranjivim na najmodernije ruske i kineske protusatelitske lasere koji ometaju elektroničko ratovanje Lider
Svi teški problemi s umjetnom inteligencijom zapravo su problemi prosuđivanja i podataka, a u slučaju rata riječ je o strategiji i neizvjesnost, ono što mnogi nazivaju maglom rata (fog of war). U tim situacijama treba vam ljudski smisao za donošenje moralnih, etičkih i intelektualnih odluka, tvrdi Jon Lindsay, izvanredni profesor na Školi kibernetičke sigurnosti i privatnosti. Napredak strojnog učenja olakšao je predviđanje, što podatke i prosuđivanje čini još vrjednijim. Iako umjetna inteligencija može automatizirati sve, od trgovine do tranzita, ljudi moraju intervenirati u prosuđivanju. Pretpostavlja se da bi se ljudske vojnike moglo zamijeniti automatiziranim sustavima, no umjetnu inteligenciju ne treba gledati kao na zamjenu, već kao nadogradnju. Bug