Kolesterol nije otrov, već esencijalni gradivni materijal koji tijelo samo proizvodi. Mit o “dobrom” (HDL) i “lošem” (LDL) kolesterolu koristan je, ali nepotpun: stvarna opasnost leži u oksidaciji LDL-a i nastanku ateroma (plaka) koji sužava arterije. Prehrana je tek dio slagalice – zasićene masti utječu na razinu kolesterola više od samih jaja ili slanine, no presudnu riječ često vode genetika i ukupni metabolički rizik. Suvremena medicina stoga ne liječi puku brojku s nalaza, već cjelokupni profil bolesnika kako bi spriječila infarkt i moždani udar. Igor Berecki za Bug

Kolesterol je vrsta lipida (masti) koji se prirodno nalazi u tijelu, gdje igra ključnu ulogu u stvaranju staničnih membrana, proizvodnji hormona, vitamina D, i drugih važnih tvari. Dok je kolesterol esencijalan za normalno funkcioniranje organizma, višak kolesterola u krvi može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, posebice kardiovaskularnih bolesti.

Vrste kolesterola

Kolesterol se prenosi kroz krv uz pomoć lipoproteina, i dijeli se na dvije glavne vrste:

1. LDL (lipoprotein niske gustoće) – Često se naziva “lošim” kolesterolom jer se višak LDL-a može nakupiti na stijenkama arterija, uzrokujući stvaranje naslaga (plaka). Plak može uzrokovati sužavanje i ukočenje arterija (ateroskleroza), što povećava rizik od srčanog udara i moždanog udara.
2. HDL (lipoprotein visoke gustoće) – Ovaj tip kolesterola poznat je kao “dobar” kolesterol, jer pomaže uklanjanju viška kolesterola iz krvi, transportirajući ga natrag u jetru gdje se razgrađuje i izlučuje iz tijela. Visoke razine HDL-a smatraju se zaštitnim faktorom protiv srčanih bolesti.
3. Trigliceridi – Iako tehnički nisu kolesterol, trigliceridi su još jedna vrsta masnoće u krvi koja se često mjeri zajedno s kolesterolom. Visoke razine triglicerida, u kombinaciji s visokim LDL-om i niskim HDL-om, mogu povećati rizik od srčanih bolesti.

Zašto je važno provjeravati razine kolesterola?

Redovito praćenje razine kolesterola pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema i omogućuje pravovremeno poduzimanje koraka za prevenciju ozbiljnih zdravstvenih komplikacija. Evo nekoliko razloga zašto je to važno:

• Prevencija srčanih bolesti: Povišen LDL kolesterol može povećati rizik od srčanih bolesti, što je vodeći uzrok smrti u mnogim zemljama. Rano otkrivanje visokog LDL-a omogućuje promjene u prehrani, tjelesnoj aktivnosti ili terapiji lijekovima kako bi se smanjio rizik.
• Smanjenje rizika od moždanog udara: Visoke razine kolesterola povezane su s aterosklerozom, koja može ometati protok krvi u mozgu i povećati rizik od moždanog udara.
• Praćenje genetskog rizika: Određeni ljudi mogu imati obiteljsku hiperholesterolemiju, genetski poremećaj koji uzrokuje visoke razine kolesterola od djetinjstva. Redoviti testovi pomažu u otkrivanju i kontroli ovog poremećaja.
• Evaluacija terapije: Kod osoba koje su već na terapiji za snižavanje kolesterola, testovi pomažu u procjeni uspješnosti liječenja i prilagođavanju doze lijekova.

Faktori koji utječu na razinu kolesterola

• Prehrana: Konzumacija zasićenih masti, trans-masti, i kolesterola iz hrane povećava LDL kolesterol.
• Tjelesna aktivnost: Redovita fizička aktivnost može pomoći u povećanju HDL kolesterola i smanjenju LDL-a.
• Pušenje: Smanjuje HDL kolesterol i oštećuje krvne žile, povećavajući rizik od ateroskleroze.
• Dob i spol: S godinama raste rizik od visokog kolesterola, posebno kod žena nakon menopauze.
• Genetika: Obiteljska povijest visokog kolesterola može značajno utjecati na rizik pojedinca.

Kako se mjeri kolesterol?

Mjerenje kolesterola provodi se jednostavnim krvnim testom koji mjeri ukupni kolesterol, LDL, HDL, i trigliceride. Preporučuje se odraslima provjeravati razinu kolesterola svakih 4-6 godina, a češće ako imaju faktore rizika za kardiovaskularne bolesti.

Redovita konzumacija čaše mlijeka dnevno mogla bi sniziti kolesterol, kao i rizik od srčanog i moždanog udara

Kolesterol – kako spriječiti i kako liječiti

Kokosovo ulje povećava koncentraciju tzv. lošeg (LDL) kolesterola u krvi, a, nasuprot raširenom mišljenju, ne smanjuje upale ni šećer u krvi, niti prevenira pretilost

Pretile osobe koje redovito konzumiraju bademe i tamnu čokoladu imaju nižu koncentraciju kolesterola u krvi

Muškarci koji redovito vježbaju mogu odgoditi porast kolesterola koji prati srednje i zrelije godine života, potencijalno smanjujući rizike za srčane bolesti, pokazalo je istraživanje. Kako bi izbjegli porast kolesterola, muškarci bi trebali vježbati najmanje 150 minuta tjedno umjereno ili 75 minuta intenzivno, kažu znanstvenici. Novi list, Reuters

Hrana koju volimo, a snižava kolesterol

Nova studija znanstvenika iz Missourija potvrdila je raniju pretpostavku da se metabolizam 25% pretilih osoba dodatnim povećanjem mase ne mijenja – oni koji su i prije “kure debljanja” bili otporni na povećanje kolesterola i krvnoga tlaka takvi su ostali i nakon povećanja mase od 6%, dok su poteškoće iskusili oni čiji je metabolizam i prije toga bio problematičan. Koji je uzrok prvotne otpornosti dijela pretilih osoba znanstvenici tek trebaju saznati. Jutarnji