Tijekom boravka u orbiti tisućama je puta promatrao planet i došao do zaključka da čovječanstvo zapravo živi u velikoj zabludi. Kako objašnjava, pogled na Zemlju iz svemira potpuno je drukčiji od onoga koji imamo s njezine površine. Iz orbite su jasno vidljivi krhki sustavi koji omogućuju život, poput atmosfere, oceana i ekosustava, no ljudi se prema njima često ponašaju kao da postoje samo da bi služili globalnoj ekonomiji. Ovakvu promjenu u načinu razmišljanja astronauti nazivaju „efekt pregleda“ (Overview Effect). Termin je još 1987. godine uveo svemirski filozof Frank White kako bi opisao snažnu promjenu svijesti koju mnogi astronauti dožive kada Zemlju vide iz svemira. Često govore o osjećaju dubokog divljenja, o novom poštovanju prema ljepoti i krhkosti planeta, kao i o snažnom osjećaju povezanosti s čovječanstvom i cijelom Zemljom. N1

NASA se sprema 6. veljače lansirati misiju Artemis II, prvu ljudsku misiju prema Mjesecu još od 1972. Četvero astronauta u letjelici Orion obići će Mjesec bez slijetanja, u desetodnevnoj misiji koja služi kao ključni test tehnologije za buduća spuštanja. Posada će ispitivati sustave za život u dubokom svemiru, a pri povratku na Zemlju dosegnut će oko 40.000 km/h – najveću brzinu u povijesti ljudskog leta. Misija otvara put povratku na Mjesec i kasnije – prema Marsu. Index

Europska svemirska agencija pokrenula je projekt HOBI-WAN koji će testirati proizvodnju proteina u svemiru pomoću bakterija koje koriste vodik, kisik, ugljični dioksid i ureu iz astronautovog urina. Tehnologiju fermentacije razvile su tvrtke OHB System i Solar Foods, poznate po proteinskom prahu soleinu. Eksperiment će se provesti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a cilj je osigurati održivu proizvodnju hrane za dugotrajne misije na Mjesecu i Marsu – i možda jednog dana promijeniti način proizvodnje hrane i na Zemlji. Bug

NASA-ini astronauti Butch Wilmore i Suni Williams vratili su se na Zemlju vidno oslabljeni nakon provedenih 9 mjeseci na međunarodnoj svemirskoj stanici. Iako su svakodnevno vježbali, njihovi mišići nisu izdržali povratak u gravitaciju, zbog čega su ih morali smjestiti na nosila. Dugotrajni boravak u bestežinskom stanju uzrokuje gubitak koštane mase, usporen rad srca, slabiji vid te povećan rizik od raka. Zbog preraspodjele tekućine astronautima otiču lica, a noge im postaju tanke i slabe. Potpuni oporavak može trajati mjesecima, a neki učinci mogu biti trajni. Index

Jedan 49-godišnji astronaut trebao je boraviti na Međunarodnoj svemirskoj postaji šest mjeseci, no njegov boravak je produžen i u svemiru je proveo više od godinu dana. Po povratku svakodnevni zadaci poput ustajanja i hodanja za njega su bili izazov. Za potpuni oporavak trebalo mu je oko četiri mjeseca. Boravak u zatvorenom i izoliranom okruženju također može uzrokovati umor, stres i gubitak sna. Astronautima očito nije lako, ali NASA ih priprema na ove promjene prije nego što ih pošalje u svemir. Index

Znanstvenici su proučavali kognitivno ponašanje astronauta koji su proveli šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji te su došli do fascinantnih, ali ujedno zabrinjavajućih otkrića. Niz testova pokazao je da su njihove kognitivne sposobnosti bile usporene tijekom boravka u svemiru. Brzina obrade informacija, vizualna radna memorija, održavanje pažnje i sklonost preuzimanju rizika, pokazuje se, najosjetljivije su kognitivne domene na promjene u uvjetima niske Zemljine orbite. ‘Te domene osobito su podložne promjenama kod visokokvalificiranih profesionalnih astronauta’, naveli su istraživači. Unatoč tome, rezultati su donekle umirujući: kakve god promjene ljudski mozak doživio u svemiru, čini se da one nisu trajne. tportal

Nakon što je u utorak, zbog dodatnih sigurnosnih provjera, dva sata prije planiranog termina lansiranje odgođeno, sljedeći pokušaj lansiranja se očekuje najranije u petak. Lansiranje će se izvršiti raketom Atlas V, u izvedbi United Launch Alliancea, a na Međunarodnu svemirsku postaju će astronauti Butch Wilmore i Suni Williams, stići otprilike 24 sata nakon lansiranja. Ako lansiranje uspije, Boeingov Starliner postat će drugi aktivni američki pružatelj usluga lansiranja astronauta u orbitu. To već nekoliko godina uspješno obavlja SpaceX kapsulom Dragon Crew. (Bug)

Prošlo je više od pola stoljeća otkako je NASA poslala astronaute na Mjesec i nakon toga ih vratila kući žive i zdrave. Ne bi li danas slijetanje na Mjesečevu površinu, nakon tolikog iskustva i razvoja tehnologije, trebalo biti jednostavna procedura?
Nedavni neuspjeh Peregrinea, svemirske letjelice tvrtke Astrobotic Technology, povlači ovo pitanje, ali i ukazuje na izazove suvremenih misija slijetanja na Mjesec. Unatoč tehnološkom napretku, slijetanje ostaje složena procedura. Problemi poput gubitka goriva ili poteškoća s postavljanjem letjelice prema Suncu otežavaju misije. Uz to, težina svemirskih letjelica i nedostatak atmosfere na Mjesecu predstavljaju izazove u kontroli spuštanja. Landeri privatnih kompanija često su prototipi, a nedostatak standardizacije dodatno otežava rješavanje problema. Unatoč velikom iskustvu i razvoju tehnologije od misija Apollo, slijetanje na Mjesec i dalje je izazovno. (Index)

Do 2030. godine. Jedna će voziti letjelicu koja će se spustiti na površinu Zemljina satelita, a druga će prevesti prvu kinesku posadu. Obje rakete bi trebale stići u Mjesečevu orbitu, a nakon što se uspješno spoje, astronauti bi se na površinu Mjeseca spustili sa letjeliom s druge rakete. Dvostruko lansiranje bit će način da riješe prepreku razvoja velike rakete koja bi mogla prevesti i astronaute i letjelicu za slijetanje. Nakon što obave misiju i prikupe uzorke s Mjeseca, istom će se letjelicom vratiti do orbite i nazad prema Zemlji. N1

Studija, objavljena u časopisu Nature Communications Biology, pokazala je da su genske mutacije pronađene baš u svakom uzorku krvi NASA-inih astronauta koji su boravili u svemiru između 1998. i 2001. godine. Znanstvenici s Icahn School od Medicine Mount Sinai iz New Yorka proučili su desetljećima stare uzorke krvi 14 NASA-inih astronauta koji su letjeli u misijama Space Shuttlea prije nešto više od 20 godina. Uzorci su prikupljeni deset dana prije leta i na dan slijetanja. Zatim su kriogeno pohranjeni na – 80 Celzijevih stupnjeva oko dva desetljeća. Pronađene mutacije bile su obilježene visokim udjelom krvnih stanica koje su došle iz jednog klona, što je fenomen poznat kao klonska hematopoeza. Ovakve mutacije mogu biti izazvane izlaganjem prekomjernom ultraljubičastom zračenju i kemoterapiji, a u ovom slučaju, smatraju znanstvenici, mogu biti posljedica izlaganja svemirskom zračenju. Tportal