Neil deGrasse Tyson u podcastu StarTalk objašnjava da glavni motiv za odlazak na Mjesec, nekad i danas, nije bila čista znanost, već geopolitičko natjecanje – nekad sa SSSR-om, a danas s Kinom.

• Artemis misije: Artemis 1 je bila testna bez posade, Artemis 2 je, vidjeli smo, vozila posadu oko Mjeseca, dok je cilj misije Artemis 4 slijetanje na južni pol
• Resursi: Južni pol je ključan zbog leda u kraterima, koji se može koristiti za vodu i raketno gorivo
• Tehnologija: Koristi se novi SLS (Space Launch System) i kapsula Orion koja prima četiri astronauta
• Cilj je uspostaviti bazu za daljnja istraživanja, poput odlaska na Mars

Iako NASA slavi “savršen uron” u Pacifik, put do stalne baze na Mjesecu i leta prema Marsu pun je prepreka. Glavni izazovi su golemi troškovi (preko 100 milijardi dolara), tehnički problemi s toplinskim štitom te kašnjenja privatnih partnera poput SpaceX-a. Dok ambiciozni planovi predviđaju slijetanje 2028. godine, stručnjaci upozoravaju da bi proračunska i tehnička zahtjevnost, uz oštru konkurenciju Kine, mogle usporiti ostvarenje ovog svemirskog sna. HRT

Astronauti su ratove, religije i nacije ostavili iza sebe. Pričali su u čovječanstvu, o ljudskoj vrsti, o našem jedinom domu okruženom smrtonosnom ništavilu nesagledivih proporcija svuda oko nas. Njihova visina zadatka kao da je bila proporcionalna visini koju su postigli i koja se na kraju pretvorila u udaljenost koja je izbrisala i sam pojam visine koji nam je kao Zemljanima urođen.  Ta internacionalna posada Artemisa II ujedno je bila i moralna slika neke druge Amerike, one koja je nekim čudnim načinom udaljena, time i izuzeta od fokusa njenog samoprozvanog imperatora koji vodi privatne ratove i prijeti uništavanjem njemu neshvatljivih civilizacija. I tu moralnu sliku držali su ljudi s „plaćom prosječnog državnog službenika“. Zoran Stajčić za Ravno do dna

Astronauti Reid Wiseman, Victor Glover, Christina Koch i Jeremy Hansen sletjeli su u 2 sata i sedam minuta prema našem vremenu u Tihom oceanu blizu San Diega, završivši svoju gotovo 10-dnevnu misiju, prvu u kojoj su ljudi putovali oko Mjeseca u više od 50 godina, piše Jutarnji. U originalnom videu prijenosa staviti oko 1 sat i 28 minuta ako želite vidjeti ulazak kapsule u atmosferu. Do Tihog oceana kapsula je stigla nakon napetog 13-minutnog pada kroz Zemljinu atmosferu, uz toplinsko trenje koje je temperaturu na vanjskoj površini letjelice dovelo do usijanih 2760 Celzijevih stupnjeva. Pred kraj su se aktivirali padobrani koji su usporili slijetanje na oko 25 km/h. Dočekali su ih spasilački timovi. Index

Welcome home Reid, Victor, Christina, and Jeremy!

The Artemis II astronauts have splashed down at 8:07pm ET (0007 UTC April 11), bringing their historic 10-day mission around the Moon to an end. pic.twitter.com/1yjAgHEOYl

— NASA (@NASA) April 11, 2026

Povratak misije Artemis II ovisi isključivo o toplinskom štitu od materijala Avcoat, jer kod re-entryja nema mjesta za rezervni plan. Iako je na prethodnoj misiji štit neočekivano pucao i gubio komade, NASA-ina istraga otkrila je krivca: nakupljanje plinova unutar materijala zbog specifične „skip entry“ putanje. Unatoč kritikama i manjoj poroznosti novog štita, NASA tvrdi da su astronauti sigurni. Umjesto redizajna koji bi odgodio projekt, odlučili su promijeniti kut ulaska u atmosferu kako bi smanjili pritisak i osigurali da se kapsula, umjesto u prah, pretvori u uspješan povratak kući. Nat Geo. Očekuje se da će kapsula Orion pasti u Tihi ocean, blizu obale San Diega, nešto poslije 20:00 sati po istočnom vremenu (EDT), odnosno oko 2 ili 3 sata u noći po našem. Sve se može pratiti uživo putem NASA-inog Youtube kanala…

Gosti emisije “Otvoreno” istaknuli su kako Artemis II nije samo obaranje rekorda udaljenosti, već ključni test tehnologije za trajni povratak ljudi na Mjesec. Dok je Apollo bio politički motiviran skok, Artemis gradi infrastrukturu za lunarnu ekonomiju i bazu za put prema Marsu. Nova era istraživanja donosi manji rizik za posadu, snažnu suradnju s privatnim sektorom te međunarodni doprinos, uključujući Europu. Cilj više nije samo prestiž, već uspostava pravila i regulativa za korištenje resursa, u čemu priliku vide i manje zemlje poput Hrvatske. HRT

Izbor pjesama za misiju Artemis II predstavlja zanimljiv miks žanrova, a na popisu je i hit ‘Pink Pony Club‘ Chappell Roan. Prvi dan misije pustili su pjesmu Sleepyhead (Young & Sick), nakon čega su uslijedile Green Light (John Legend feat. André 3000), In a Daydream (Freddy Jones Band)… Drugu polovicu misije prate skladbe Working Class Heroes (Work) (CeeLo Green), Good Mornin‘ (Mandisa, TobyMac), Tokyo Drifting (Denzel Curry i Glass Animals) te, za sam kraj, kultni klasik Under Pressure (Queen i David Bowie). Kako bi publika mogla pratiti soundtrack iz svemira, sastavljena je i posebna playlista na Spotifyu te se kontinuirano ažurira novim pjesmama kako misija napreduje. tportal

Netko je snimio lansiranje Artemisa II Nintendo 3DS-om

Misija Artemis II uspješno je vratila čovječanstvo u duboki svemir, postavivši rekord udaljenosti od Zemlje (preko 406.000 km). Prema astronomu Anti Radoniću, primarni cilj nije bio samo prelet, već kritični test rakete SLS i broda Orion s posadom. (tportal)

Ključni naglasci:

• Tehnološki poligon: Provjereni su sustavi održavanja života i manevriranja za buduće spuštanje na površinu.
• Povratak je izazov: Ulazak u atmosferu pri 40.000 km/h ostaje najopasnija etapa.
• Geopolitika i budžet: Unatoč ambicijama i utrci s Kinom, NASA-in budžet stagnira.
• Cilj: Mjesec je tek baza za međunarodnu suradnju i neophodna stepenica prema Marsu.

Psiholog Nikola Erceg s Filozofskog fakulteta u Zagrebu ističe da je teško očekivati da će ljudi koji ne vjeruju u let na Mjesec lako prihvatiti dokaze i logiku jer glavni razlog zašto vjeruju u teorije zavjera nije nedostatak informacija, nego to što im takve teorije ispunjavaju važne psihološke potrebe. “Teorije zavjera pomažu ljudima da razumiju svijet, da osjete barem neku kontrolu nad stvarima koje ih plaše i očuvaju pozitivnu sliku o sebi i skupini kojoj pripadaju”. Erceg kaže da je jedan sustavni pregled iz 2023. pokazao da pokušaji ispravljanja zavjereničkih uvjerenja daju slabe i nedosljedne rezultate jer ne pogađaju razloge zašto ljudi u njih vjeruju. U jednoj studiji AI je razgovarao s njima i donekle uspio smanjiti zavjerenička uvjerenja za oko 20%, ali zbog personaliziranog pristupa, što putem komentara na društvenim mrežama nije izvedivo. Iako i na svako validno pitanje dobiju stručan odgovor, skepsa ostaje. Index