Injekcija je jedno vrijeme stvarala iluziju ‘humanog’ izvršenja smrtne kazne, no slučajevi kažnjenika koji se previjaju u agoniji pokazali su pravo stanje stvari – jednostavno nema lijepog načina da se ubije čovjek. Debatu o smrtnim kaznama ponovo je pokrenula objava da će se one u Utahu izvršavati strijeljanjem. No pravo pitanje nije kako se izvršavaju smrtne kazne nego zašto, a razlog leži u ljudskoj potrebi za osvetom. Guardian
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Izrael je u prvom čitanju odobrio prijedlog zakona koji bi uveo obaveznu smrtnu kaznu za teroristička ubojstva počinjena iz nacionalističkih motiva. Kritičari upozoravaju da bi zakon nerazmjerno pogađao arapske počinitelje i poticao radikalizaciju, dok zagovornici tvrde da bi djelovao odvraćajuće. Izrael je dosad proveo samo dvije smrtne kazne, uključujući Eichmanna. Slične zakone za terorizam ima niz država, a najviše pogubljenja bilježe Kina, Iran, Saudijska Arabija i Irak. Javno mnijenje u Izraelu uglavnom podržava mjeru. Međunarodno pravo dopušta smrtnu kaznu samo za „najteže zločine“, ali široke definicije terorizma često dovode do proizvoljnih presuda. ICC je ne izriče, a organizacije poput Amnestyja protive se njenoj primjeni. tportal
Trump požuruje smaknuće petorice osuđenika na smrt; Biden najavio ukidanje smrtne kazne
U emisiji Otvoeno gostovao je Đuro Horvat, vlasnik tvrtke Tehnix iz Donjeg Kraljevca u Međimurju, koja je svoje zaposlenike dopisom obavijestila da će ih kažnjavati ukoliko završe u samoizolaciji, u iznosu od 10 posto na plaću. Svojim ponašanjem van firme ne ugrožavate samo sebe i svoje ukućane, već i radne kolege te se time dovodi u opasnost stabilnost kompanije i zadržavanje radnih mjesta, poručio je Horvat. Jutarnji…
Al Jazeera donosi interaktivnu infografiku o smrtnim kaznama u svijetu, koje zemlje, na koji način i koliko ljudi je pogubljeno. SAD, Japan, Singapur, Bjelorusija i Južni Sudan bilježe rast broja pogubljenja, Tajland je izvršio prvu smrtnu kaznu od 2009. godine, dok je predsjednik Šri Lanke izjavio da će nastaviti s pogubljenjima nakon skoro 40 godina. No, ukupni broj izvršenih smrtnih kazni u svijetu u 2018. godini je pao za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, podaci su Amnesty Internationala.
Direktiva je stigla od sultana, koji unatoč tome što je Brunej parlamentarna monarhija ima veće zakonodavne i izvršne ovlasti. Brunejski sultan Hassanala Bolkjaha slovi za jednog od najbogatijih svjetskih državnih vođa. Njegovo osobno bogatstvo se procjenjuje na 20 milijardi dolara, a na čelu države je od 1967. godine. Već postoje novčane i zatvorske kazne za izvanbračnu djecu, kao i u slučaju preskakanja molitve petkom. Nove kazne uključuju i amputaciju ruke i noge u slučaju počinjenja krađe. Novi list
Predsjednik Šri Lanke Maithripala Sirisena je pohvalio nasilnu kampanju predsjednika Filipina Rodriga Dutertea protiv trgovine drogom kao ‘primjer svijetu’. Govoreći u parlamentu u srijedu najavio je da će u sljedećih nekoliko mjeseci započeti s vješanjem osuđenih dilera droge. “Potrebni su nam strogi zakoni da bismo kreirali društvo u kojem se poštuju zakoni”, kazao je.
Egipat osudio na smrt vješanjem 75 ljudi zbog prosvjeda potpore Muslimanskom bratstvu 2013. godine
U 2017. godini su izvršene najmanje 993 smrtne kazne u 23 zemlje svijeta. Kina nije uračunata Kina jer nema službenih podataka, ali se pretpostavlja da se radi o tisućama. Više od polovice (51 posto) smrtnih kazni u svijetu (ako se izuzme Kina) izvršeno je u Iranu. SAD su jedina zemlja zapadne demokracije koja ima smrtnu kaznu. U prošloj godini su imali 23 egzekucije i 41 osobu osuđenu na smrt. Al Jazeera ima preglednu infografiku, a izvor podataka je Amnesty.org
Bjelorusija je jedina europska zemlja sa smrtnom kaznom, a informacija kada će se ona izvršiti čuva se kao državna tajna. Zatvorenike osuđene na smrt natjeraju da kleknu, zavežu im oči, a onda im pucaju u glavu, a javnost tek tjednima ili mjesecima kasnije sazna za egzekuciju. Procjenjuje se da je od 1991. godine izvršeno oko 300 smaknuća. Žene po zakonu ne mogu biti osuđene na smrt. 24sata, BBC
30-godišnji Pakistanac Taimoor Raza osuđen je na smrt jer je na Facebooku počinio bogohuljenje, u jednoj raspravi o Islamu vrijeđajući proroka Muhameda. Korisnik s kojim je raspravljao bio je tajni agent zadužen za borbu protiv terorizma. Ovaj se nemili događaj dogodio prošle godine, a Raza je na sudu u Bahawalpuru optužen za ostavljanje ponižavajućih komentara usmjerenih protiv religijskih osoba te za izravno vrijeđanje Muhameda. Ovo je dosad najoštrija presuda donesena za djelo ove prirode. Bug