Učenici i učitelji u Sjevernoj Makedoniji traže da medijska pismenost, umjetna inteligencija i prepoznavanje dezinformacija postanu dio školskog kurikuluma. U projektu „Otpornost na dezinformacije“, koji financira njemačka pokrajina Sjeverna Rajna-Vestfalija, mladi uče kako nastaju manipulirani sadržaji i deepfakeovi te kako ih prepoznati. Sudionici ističu da su društvene mreže i umjetna inteligencija već dio njihove svakodnevice, ali da ih škola nedovoljno priprema za razumijevanje i provjeru informacija. Stručnjaci upozoravaju da je medijska pismenost ključna za razvoj kritičkog mišljenja i zaštitu demokracije. DW

Umjetna inteligencija mijenja način na koji konzumiramo informacije, ali i olakšava širenje dezinformacija. EU pokušava odgovoriti na izazove kroz obrazovne politike, no digitalna pismenost među mladima i dalje je problem. Dok fakulteti u Belgiji i Portugalu razvijaju AI studije, neformalne inicijative poput radionica i videoigara pomažu u učenju kritičkog razmišljanja. Novinari sve češće sudjeluju u edukaciji, dok roditelji, često nesigurni u svoju digitalnu ulogu, balansiraju između zabrana i podrške. Ključ rješenja? Integrirati medijsku pismenost kao osnovnu vještinu u školama. Kulturpunkt

Marv iz Sam u kući držao tečajeve medijske pismenosti, objašnjavao kako nije zaista dobio ciglom po licu

Novinar je nekad u škakljivoj situaciji kao i sudac na nogometnoj utakmici jer želi biti nepristan, a pritom donijeti neke važne odluke. Kao i u nogometu gdje danas postoji VAR, novinari trebaju prikupiti informacije o dvije suprotstavljene strane i predstaviti ih publici na što neutralniji i najbolji mogući način. Zamislite novinara koji želi vama čitateljima pojasniti više o tome je li zemlja okrugla ili je, kao što neki još uvijek tvrde, ravna ploča. Za sugovornike o toj temi svakako bi mogao pronaći znanstvenika koji bi objasnio kako i zašto znamo da je Zemlja okruglastog oblika, ali i nekog ravnozemljaša. No, koliko sve to ima smisla ako dva sugovornika nisu na istoj razini prihvaćanja utvrđenih znanstvenih dokaza? Mediji bi trebali postupiti racionalno te argumentirano se suprotstaviti širenju dezinformacija, iskrivljivanju činjenica, teorijama zavjera i lažnim vijestima. Medijska pismenost

U suradnji s Britanskim veleposlanstvom u Zagrebu, portal Medijska pismenost donosi hrvatsku verziju besplatne edukativne online igre Go Viral! koju su razvili znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu u suradnji s nizozemskom organizacijom DROG i britanskom Vladom, s ciljem zaštite ljudi od dezinformacija vezanih uz COVID-19. Riječ je o petominutnoj igri u kojoj igrač treba dobiti što više lajkova za svoje manipulativne objave, odnosno učiniti ih viralnima. Pritom se služi tipičnim trikovima širitelja dezinformacija – jezikom nabijenim emocijama kako bi se potaknuo bijes ili strah, citiranjem lažnih stručnjaka kako bi se diskreditirale stvarne vijesti, a lažne tvrdnje djelovale uvjerljivije te izmišljanjem ili širenjem već postojećih teorija zavjere. Medijska pismenost

Medijsko tržište je veliki međunarodni biznis, snažna industrija i snažna proizvodna mašinerija. Mediji imaju moć stvaranja slike svijeta, moć određivanja medijskih sadržaja i, što je posebno važno, moć utjecaja na resurse (politiku, gospodarstvo, društvenu elitu, stvaranje javnog mnijenja). Pritom ne bi trebalo zaboraviti na staru izreku Maxa Webera: Moć je sposobnost da se drugima nameće željeno. Sve što je vezano uz medije mijenja se strahovito brzo, ali možda se najbrže promjene osjećaju upravo na području oglašavanja. Oglašivači su, napose posljednjih godina, shvatili ogroman potencijal mobilnih uređaja kao izuzetnog medija za dosezanje pojedinca ili masovne publike gotovo s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme. Danas je javnost doslovce zatrpana televizijskim reklamama i stoga su neke televizije već ograničile vrijeme i termine emitiranja komercijalnih poruka u želji – kako kažu – da „odmore, osvježe i ozdrave gledatelje“. Također se došlo do zaključka da su termini za oglašavanje predugački, pa na primjer, u Japanu 70 posto gledatelja jednostavno preskače termine komercijalnih poruka. Istraživanjem se došlo do zaključka da gledatelji sve više žele informativno oglašavanje, a ne klasičnu oglasnu poruku. Analize, štoviše, pokazuju da čak devet od deset gledatelja TV-programa ‘preskače’ reklamne blokove – uz pomoć daljinskog upravljača. Ante Gavranović za Epohu.

How Finland is fighting fake news in the classroom https://t.co/jldwjPhvhr #education pic.twitter.com/r0q7Mjozs9

— World Economic Forum (@wef) October 31, 2019

Agencija za elektroničke mediije i UNICEF pozvali su roditelje i učitelje iz cijele Hrvatske na korištenje portala Medijskapismenost.hr, namijenjenog svima “kojima je stalo da se djeca i mladi sigurnije kreću kroz svijet medija”. Portal obrađuje teme kao što su sigurnost na internetu, nasilje u medijima, stereotipi, utjecaj medija na dječji razvoj te nudi savjete i preporuke kako postupati u konkretnim svakodnevnim situacijama. Večernji