U Hrvatskoj jačaju ksenofobija i neprijateljstvo prema stranim radnicima i izbjeglicama, uz porast nasilja i negativne retorike. CMS upozorava da je riječ o trendu potaknutom nedostatkom integracijskih politika, medijskim i političkim narativima te općom društvenom nesigurnošću. Istraživanja pokazuju porast predrasuda, posebno prema arapskim i muslimanskim skupinama, dok se izbjeglice guraju u nevidljivost. Stručnjaci naglašavaju veliku odgovornost politike, medija i znanosti u kreiranju percepcija te potrebu državnog vodstva koje aktivno njeguje toleranciju i solidarnost. DW

U Hrvatskoj se širi antiimigrantska retorika, osobito nakon lokalnih izbora, kroz populističke poruke o “zamjeni stanovništva”. Teorija zavjere, popularizirana djelima Raspaila i Camusa, inspirira i dio domaćih političara. Dok Frontex i Božinović bilježe pad ilegalnih migracija, stručnjaci upozoravaju da su brojke varljive i da se migracije samo premještaju, a ne smanjuju. Europska unija smanjenje dolazaka postiže sporazumima s represivnim režimima, uz cijenu kršenja ljudskih prava. Aktivistkinja Selma Banich u knjizi “igra/the game” dokumentira ignoriranje i zlostavljanje migranata na hrvatskoj granici. Faktograf

Unatoč percepciji da imigracija donosi više kriminala, većina velikih studija pokazuje suprotno. Analize u SAD-u, EU i globalno ne nalaze uzročno-posljedičnu vezu, a ponekad imigracija čak korelira s padom nasilnih zločina. Istraživanja koja su upućivala na višu stopu kriminala među imigrantima (npr. Švedska, Njemačka) pokazala su se iskrivljenima jer nisu uzela u obzir dob, spol i socioekonomski status – čimbenike koji objašnjavaju većinu razlika. Strah od “kriminalnih migranata” tako više proizlazi iz evolucijske sklonosti, političke retorike i medijske pristranosti nego iz stvarnih podataka. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Prije deset godina Merkelin “Wir schaffen das” otvorio je vrata izbjeglicama, a Njemačka postala glavno odredište s više od milijun zahtjeva za azil. Danas, unatoč padu brojeva, migracije ostaju ključna politička tema u Europi, potičući uspon desnice i strožu regulaciju. Novi EU Pakt o azilu (2026.) stavlja naglasak na granice i deportacije, dok javno mnijenje ostaje podijeljeno: građani žele pomoći, ali i ograničiti priljev. Rezultat – politika sve tvrđa, a društvena rasprava složenija. DW

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanja s njemačkih granica. Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao. Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama. DW

EU projekt koji vodi Caritas Belgija, uz sudjelovanje hrvatskog Caritasa i JRS-a, ima za cilj jačanje kapaciteta za savjetovanje migranata o povratku i reintegraciji. Kritičari upozoravaju da se ovakvi programi često svode na “prerušene deportacije”, bez stvarne analize sigurnosti zemalja povratka. Ističu važnost stvarnog izbora, dugoročne potpore i uključivanja civilnog društva bez podložnosti državnim narativima. Povratak, kažu, ne smije biti izgovor za guranje odgovornosti na same migrante. Upozorava se i na prebacivanje odgovornosti na pojedince, dok strukturalni problemi ostaju netaknuti. Povratnici se suočavaju s brojnim izazovima – od smještaja do osjećaja neuspjeha. Faktograf

Statistički gledano, u odnosu na udio u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranih osumnjičenika nego onih s njemačkom putovnicom. To vrijedi kako za nasilna kaznena djela poput ubojstva ili silovanja tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom. U tom kontekstu šef BKA Münch posebno naglašava: “Nije stvar u podrijetlu, već u nagomilavanju rizičnih čimbenika.” Ističu se loši životni uvjeti izbjeglica koje su smještene u masovnim prihvatnim centrima i kojima nije dopušteno raditi. “To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, osobito u djetinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.” Uzroci su prije siromaštvo, niska razina obrazovanja, obiteljsko nasilje itd. DW

Dosad je uklonjeno pola žilet žice i dvije trećine panelne ograde. Unatoč dogovoru slovenske koalicije iz 2022., uklanjanje još nije dovršeno. Očekuje se da će ograda biti uklonjena do kraja svibnja. Unatoč drugačijim željama lokalne zajednice, uklonjena ograda bit će iskorištena za potrebe vojske i policije.  Osim za ljude, ograda je predstavljala opasnost i za životinje. tportal