Službeno poznat kao komet 12P/Pons-Brooks, nebeski će objekt najbliže proći pored Sunca 21. travnja, dolazeći unutar 74,4 milijuna milja (119,7 milijuna kilometara) od naše zvijezde. Komet će tada najbliže proći Zemlju 2. lipnja, ali će biti 139,4 milijuna milja (224,4 milijuna kilometara) udaljen od našeg planeta i neće predstavljati rizik. Neobičan rogati komet bit će vidljiv na noćnom nebu ostatak ožujka, a astronomi očekuju da će se takozvani vražji komet pojaviti i tijekom potpune pomrčine Sunca 8. travnja. Komet je tijekom proteklih osam mjeseci doživio brojne eksplozije, uzrokujući izbacivanje plina i prašine. Iako takva ispuštanja nisu neuobičajena kod kometa, a oblik polumjeseca ili Pac-Mana primijećen je kod drugih, teško je reći što je normalno. Kometi su komadi prašine, stijena i leda, zapravo zamrznuti ostaci formiranja Sunčevog sustava. Također sadrže smrznute elemente kao što su ugljični dioksid i ugljični monoksid. N1
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Međuzvjezdani objekt 3I/ATLAS, otkriven 1. srpnja 2025., izazvao je pozornost zbog neobičnih karakteristika – kreće se suprotno ravnini Sunčevog sustava, velik je 20 km i nema rep poput kometa. Harvardski profesor Avi Loeb sugerira da bi mogao biti vanzemaljska sonda te ga povezuje s hipotezom mračne šume (prema romanu Liua Cixina), prema kojoj se inteligentne civilizacije skrivaju iz straha od uništenja. Objekt će u listopadu biti skriven iza Sunca, što bi omogućilo manevar za ostanak u sustavu. No, znanstvenici iz ESA-e tvrde da nema dokaza o umjetnom podrijetlu. Večernji list, Facebook
Podaci koje s površine kometa 67P/Churyumov-Gerasimenko šalju europska letjelica Rosetta i njezina sonda ukazuju na mogućnost da se na površini te komete nalaze organske molekule. Jedan od sudionika misije vjeruje kako bi 67P mogao biti dom mikrobima poput “ekstremofila”, koji su zaslužni za neprestano obnavljanje tamnog materijala na njegovoj površini. “To po meni nedvosmisleno ukazuje na mikroorganizme koji su uključeni u formiranje ledenih struktura, zaslužni za prisustvo brojnih aromatskih ugljikovodika, i vrlo tamnu površinu”, kaže jedan od znanstvenika. Jutarnji
Sonda na kometu napokon se probudila
Europska svemirska agencija javlja da se njezin lender Philae, koji je nakon slijetanja na komet 67P u 11. mjesecu prošle godine izgubio kontakt s kontrolom leta, konačno probudio i javio se Zemlji. U subotu navečer oko 10:28 sati Philae je poslao poruku „Halo Zemlja! Čujete li me?“. Philae je prva letjelica u povijesti koja je sletjela na neki komet, a ondje ga je doveo matični brod Rosetta. T-Portal
Ovih dana isplati se noću dići pogled prema nebu jer se na njemu golim okom može vidjeti komet Lovejoy, koji putuje kroz naš solarni sustav po prvi puta u 11 tisuća godina. Komet je prvi uočio Australac Terry Lovejoy u kolovozu 2014. Na nebu ga možete prepoznati po zelenkastoj svjetlosti. BoingBoing
Komet Lovejoy: Prvi golim okom vidljivi komet u novoj godini