“Banke su priprijetile tužbama ukoliko se zakonom preostali CHF krediti izravnaju s euro kreditima u istim početnim euro iznosima. Pucaju li banke ćorcima, ili se radi o stvarnoj prijetnji? Umjesto bankarskoga kmečanja i straha od njihovih tužbi, valjalo je aktivirati pravno dopustivo oruđe i na taj način nagovoriti banke da same nekakvim memorandumom pristanu na uvjete konverzije koji će se uskoro propisati zakonom. Nažalost, ako vlast ne pokrene pravne mehanizme, bojim se da će banke izvući slađi kraj štapa, a dužnici će biti potpuno zbunjeni ako zakon koji se priprema padne u vodu”, piše Goran Aleksić. Index
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Što će se dogoditi s kreditima u kunama u trenutku konverzije? Zamislimo da je tečaj dan prije konverzije 7,5 kuna za euro, da je to središnji paritet po kojem će se zamjena kune u euro obaviti i da je dio građana dužan u kunama, a dio u kunama uz valutnu klauzulu. Očito, kune se pretvaraju u euro po istom tečaju za svu imovinu, obaveze i financijske tokove kao što su plaće i zarade. Zato se neće promijeniti omjeri kao što su dug u odnosu na plaću za građane ili dug u odnosu na zaradu za poduzeća. Konverzija je u tom smislu neutralna. T-Portal
“Gospodin Kovač je ponašanjem nanio ogromnu štetu Hrvatskoj u toj sporu. U odgovoru na interpelaciju iznosio je argumente koji idu na korist bankama, a ne Hrvatskoj. Ministar Kovač bankama je dao vjetar u leđa, to je apsolutno neprimjereno”, ocijenio je u intervjuu za N1 Peđa Grbin u slučaju tužbe banke protiv Hrvatske zbog konverzije kredita u švicarcima. Grbin je prokomentirao i unutarstranačke izbore u SDP-u te kaže da je Hasanbegović pravi test za pitanje znači li Plenković doista promjenu u HDZ-u.
RBA popustila pod pritiskom udruga, šalju nove izračune konverzije
“Bude li sve kako je najavljeno, bit će to najbolje rješenje kojem smo se mogli nadati”, prokomentirao je Jurica Dobrinić iz Udruge Franak novo Vladino rješenje[audio_icon] za dužnike u švicarskim francima, prema kojem će se krediti u francima konvertirati u eure po kamatnoj stopi na dan dizanja kredita. Nakon toga izračunala bi se razlika u iznosu između dvaju kredita i taj bi se iznos otpisao u dijelu glavnice kredita. Trošak konverzije išao bi na teret banaka, kao i trošak otpisa dijela glavnice. To bi značilo da bi se svim dužnicima glavnice smanjile 35%, a rate 7-15%. Slobodna
Udruga Franak nezadovoljna je rješenjem za korisnike kredita u švicarskim francima prema kojem bi banke i država otpisale 22% glavnice, od čega bi 2 milijarde kuna gubitka preuzele banke, a 3 milijarde država, odnosno porezni obveznici: “To je dobitna kombinacija samo za banke, porezni obveznici su na gubitku, taj novac se u državnom proračunu mnogo pametnije može primijeniti, mi bismo se trebali odreći mogućnosti tužbe i ono što smo preplatili bi se trebalo zaboraviti, a bankama bi se oslobodile rezervacije, banke bi dobile porezne olakšice i mogućnost da ih neće tužiti”, smatraju u udruzi. HRT