Danas preko 80 posto ljudi živi pod svjetlosno zagađenim nebom, u Europi i SAD-u čak 99 posto. Ovdje pravi mrak praktički više ne postoji. U Singapuru je čak toliko svjetla da se oči građana više uopće nisu u stanju potpuno prilagoditi mraku. Dovoljno mraka noću također je dobro za zdravlje. Studije pokazuju da su očne bolesti, nesanica, pretilost, a vjerojatno čak i depresija povezane s umjetnim svjetlom. To uključuje izlaganje ekranima i bijelom LED svjetlu u zatvorenom prostoru prije spavanja što može poremetiti ritam spavanja. Jedan hormon je posebno važan: melatonin. Ako ne proizvodimo ovaj hormon jer smo izloženi jakom svjetlu kod kuće ili kao radnici u smjenama, tada se naš sustav biološkog sata suočava s problemom. Druga studija pokazuje da djeca i tinejdžeri koji žive u područjima s puno umjetnog svjetla manje spavaju i imaju veću vjerojatnost da će patiti od emocionalnih problema. Deutsche Welle
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Dobro, naš naslov je namjerno prenaglašen, ali poanta stoji: „Rasvjeta je jedna od glavnih gradskih infrastruktura, a čini se da se gradske vlasti više razumiju u vodovod i kanalizaciju, nego u javnu rasvjetu koja im svake noći bliješti u glavu. Briga o njoj ostavlja se na povjerenje industriji koja od toga ima direktan profit. Može se neka rasvjeta prozvati ‘ekološkom’ i pokazati u javnosti kako se lijepo smanjuje intenzitet, no što to vrijedi ako njome osvijetlimo svaku planinarsku stazu na Medvednici“, kaže Boris Štromar iz udruge za zaštitu noćnog neba Naše nebo o Planu rasvjete Grada Zagreba koji se nalazi u javnoj raspravi. U civiliziranim državama poput Njemačke prometnice izvan naseljenog područja se ne osvjetljavaju, jer je to nepotrebno i skupo, ali mi s ovakvim Planom rasvjete imamo legalnu dozvolu da sve ceste, pa i autocesta, budu osvijetljene u punom profilu. H-alter
Na cijelom planetu nema dovoljno mjesta s kojih se vide ama baš sve oku vidljive zvijezde i cijela Mliječna staza. Mi koji živimo po urbanim sredinama zaboravili smo kako bi noću trebao izgledati pogled u nebo. No može se barem, budući da nitko ne može upaliti mrak, ugasiti svjetlo ondje gdje za njim nema potrebe, a na Petrovoj gori, u Vranom kamenu i oko Jelse ono nije gorilo. I taman kad smo shvatili kakav potencijal imamo i da postoje turisti koji bi platili gledanje mraka, pa čak i star partyje, mi smo jedan od ta dva parka već izgubili.
I LED rasvjeta mogla bi biti okidač gašenja tame, a dugo se vjerovalo da može spasiti stvar. Već desetljećima svjesni smo da se fotoni iz gradskih svjetala raspršuju po nebu, tvoreći zamračujuću svjetlosnu kupolu koja može naštetiti i ljudima i divljim životinjama. Kod ljudi povećana izloženost svjetlu noću remeti cikluse spavanja i povezuje se s rakom i kardiovaskularnim bolestima, kod životinja može utjecati na prirodne obrasce ponašanja, a jednako tako može utjecati i na biljke. Ugrožen je, pa malo je reći, cijeli ekosustav. Lider
Čak više od 80 posto svjetske populacije živi pod svjetlosnim zagađenjem, a na području SAD-a i Europe može se reći i 99 posto, što znači da noću ne mogu jasno vidjeti zvjezdano nebo. Količina umjetnog osvjetljenja raste svake godine. Međutim, ova vrsta zagađenja ne šteti samo biljnom i životinjskom svijetu, već i zdravlju i dobrobiti stanovnika velikih gradova, koji svake godine postaju sve veći i svjetliji. Loši zdravstveni učinci ovog umjetnog osvjetljenja utječu i na porast oboljelih od depresije, ali i porast raznih malignih oboljenja. Najgore je u Sankt Peterburgu, u Europi je zastupljenije na sjeveru, no mi smo gori od drugih država u našoj regiji. Green
Berlinski dizajner razvio je stup za svjetiljke s integriranom vjetroturbinom koja proizvodi vlastitu obnovljivu energiju i svijetli samo po potrebi. Svjetiljke u sebi sadrže i senzore koji će paliti svjetlo ovisno o frekvenciji prolaznika, što bi imalo povoljan utjecaj na smanjenje svjetlosnog zagađenja, ali i emisija povezanih s uličnom rasvjetom. Green.hr
View this post on Instagram
Na kongresu “Svjetlosno onečišćenje” na Rabu astronom Korado Korlević upozorio je na štetne učinke svjetlosnog zagađenja, osobito na zdravlje žena, razvoj vida, opasnosti u prometu i ugrozu životinjskih vrsta. Upozoreno je na opasnost koju mogu prouzročiti vanjska rasvjetna tijela koja propuštaju svjetlost prema gore, kao na primjer popularne kugle ili u stranu – u Sloveniji su danas takva vanjska rasvjetna tijela zabranjena. Novi list
Posljednjih nekoliko godina uzastopno, uslijed umjetne rasvjete koja je u prostornom i količinskom porastu, naš planet nažalost postaje svjetliji i svjetliji. Koristeći satelitske snimke za praćenje promjena u vanjskom umjetnom osvjetljenju diljem svijeta tijekom noćnog razdoblja između 2012. i 2016. istraživanje je detektiralo porast od 2,2 posto u količini osvjetljene površine. I tako svake godine. Uz to, istraživanje je otkrilo i da količina svjetlosti trajno osvijetljenih područja također raste 2,2, posto godišnje. Biologija.com, Engadget
Foto: Svijet bez svjetlosnog zagađenja