Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. Hrvatska je po broju divljih odlagališta šesta u Europi. Iz zelenih udruga tvrde kako bi građani više pazili na otpad da vjeruju da će, kada ga jednom odvezu, biti pravilno zbrinut. Problem je da i pojedini vlasnici privatnih parcela dozvoljavaju da se tamo istovaruje otpad, i to za određenu naknadu. Iako je u pojedinim zemljama EU problem manji zbog visokih kazni, otpad u pojedinim zemljama završava ilegalno. Agroklub na dnu članka donosi i anketu.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U pravilu bi to trebalo javiti komunalnom redarstvu JLS-a. Prema zakonu, ako se nađe određena količina divljeg otpada na poljoprivrednoj površini, a ne zna se tko je počinitelj, tada inspekcija daje nalog, rješenje, da je vlasnik zemljišta dužan o svom trošku to ukloniti. E sad, svaki taj koji je dobio nalog da to ukloni, ili će ga sam ukloniti ili će tražiti uslugu od nekoga drugoga, poput ovlaštenog pružatelja komunalnih usluga, koji to zasebno naplaćuju. Ukoliko se dogodi da građanin uslika nekoga da ilegalno odlaže otpad u tuđe posude ili baca u prirodu, ako se identificira ta osoba, to je za komunalno redarstvo. Agroklub