Do kraja 2024. u Zagrebu je registrirano gotovo 480 tisuća vozila, oko 20 tisuća više nego godinu ranije, što pojačava svakodnevne prometne gužve. Stručnjaci ističu da rast broja automobila uzrokovan boljim standardom, statusnim simbolom i nedostatkom optimalnog javnog prijevoza otežava kretanje gradom. Iako grad radi na rekonstrukcijama cesta, tramvajskih pruga i optimizaciji semafora, gužve se mogu smanjiti jedino kombinacijom pješačenja, bicikla i javnog prijevoza te provedbom plana održive urbane mobilnosti. Index

Za ovo testiranje iz Indexa odlučili su se za rutu od početka Radničke do okretišta na Črnomercu. Start je bio u 15:47, kada su ulice već bile zakrčene, pa je svaka opcija donosila svoje probleme. Onaj tko je čekao taksi ga je čekao pet minuta, a tramvaj osam minuta, i k tome bio je dupkom pun. Vožnja biciklom je bila beez većih problema. Gužve su se osjetile na sve tri rute, a na biciklu je jedina olakotna okolnost bila to što na Zelenom valu postoji traka za bicikliste, pa se u principu vozi bez stajanja. Prvi na odredište stigao je taksi i to nakon 25 minuta, biciklom je bilo potrebno 37 minuta, a tramvajem 45. Da je padala kiša, što obično izazove još veći kolaps, možda bi najbolje bilo da su ostali na poslu.

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

Katastrofalna prometna infrastruktura, tragično spor i neudoban javni prijevoz koji ljude tjera da koriste aute kamo god krenuli, pa i nelogični potezi gradske vlasti, koja se žali na prevelik broj auta, a potom ukida parkirališna mjesta i vozne trake u središtu grada… sve to se urotilo protiv vozača u Zagrebu, koje zbilja treba uzeti za ozbiljno kad se nakon često višesatne borbe s gužvama požale na svoje zdravlje. Istraživanje portala discovercars.com analiziralo je razinu stresa koju vozač doživljava u prometu u većim europskim gradovima. Pokazalo se  da vožnja po našoj metropoli nije samo iznadprosječno stresna, već da može izazvati i ozbiljne zdravstvene tegobe. Vršnih 115 otkucaja u minuti zabilježenih u vožnji u zagrebačkom prometu zabrinjavajuć je rezultat, jer se sve preko 100 otkucaja srca u minuti u mirovanju smatra tahikardijom, stanjem potencijalno opasnim po zdravlje. Ništa bolji rezultat nije zabilježen niti kod mjerenja najniže vrijednosti. Jutarnji

Zagreb je među 20 najgorih gradova svijeta po prometnim gužvama, s čak 360 tisuća automobila. Grad planira ulaganja u javni prijevoz, dinamičke semafore, proširenja cesta i obnovu mostova, dok stručnjaci ističu važnost osobne odgovornosti i kvalitetnih alternativnih opcija poput bicikala i prigradske željeznice. Urbanisti upozoravaju na suburbanizaciju i lošu povezanost predgrađa. Gradnja metroa se spominje kao potencijalno rješenje, ali uz ogromne troškove. Stručnjaci se slažu: bez korjenitih promjena planiranja i navika, situacija se neće brzo popraviti. Index

Među glavnim promjenama ističu se uvođenje dinamičkog vođenja prometa, fizičke barijere za žute trake i proširenje sinkronizacije semafora. Jedna od prvih mjera bit će uvođenje dinamičkih prometnih traka na Ulici Ribnjak i dijelu Vukovarske ulice, od Ozaljske do Ulice Florijana Andrašeca. Prema planu, u jutarnjim satima na Vukovarskoj će se dodati traka u smjeru istoka, dok će poslijepodne promet na njoj biti preusmjeren prema zapadu. Kako bi dodatno unaprijedili prometnu protočnost, planiraju sinkronizirati semafore na 100 raskrižja uz podršku novog Centra za upravljanje prometom (CUP) u Branimirovoj ulici. Razmatraju i širenje naplate parkiranja na cijeli grad, no zasad nema odluke o tome. Index

Voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke iznio je nekoliko zanimljivih podataka koji mogu objasniti zašto su u Zagrebu česte prometne gužve i zašto je teško pronaći parkirališno mjesto. Ove brojke samo pokazuju gdje bi mogli biti potencijalni uzroci. Uz navedna parkirališna mjesta mogu se nadodati i 3326 mjesta u javnim garažama. Revija HAK

Tzv. “Jam busting” servisi vam pomažu tako da, ukoliko zapnete u prometu i nazovete ih, do vas dolazi dvojac na motoru. Motorist vas odveze iz gužve, dok drugi preuzme vaše vozilo da ga odveze kamo želite da ga poslije pokupite. Republic World

Osim neplanske izgradnje grada i povećanja broja automobila na cestama, gužve izazivaju radovi i manje prometne nesreće. Zadnje vrijeme do te mjere da je nesnosno. U slučaju prometnih nesreća trebalo bi apelirati ostalim vozačima da se što prije maknu s prometnica, a prometni stručnjaci rješenje vide u prometnim polcajcima koji bi manualno usmjeravali promet, kao i automatiziranim semaforima., odnosno automatskom upravljanju prometom:Nama su semafori, nažalost, u Zagrebu – glupi. Stari su i većina ih je glupa, ne mogu promijeniti signalni plan ovisno o prometu. Dok se ne uvede sustav automatskog upravljanja prometom, mi teško možemo nešto napraviti kad se dogode incidentne situacije. Nama treba centralni sustav koji će onda omogućiti alternativnim pravcima više zelenog svjetla i veću propusnost. Index