Glavni grad Finske raj je ekonomije dijeljenja – od restorana/privatnih kuća, preko prijevoza, do usluga čišćenja, u Helsinkiju djeluju brojne platforme i servisi, a ne samo one orijentirane na profit, poput Ubera i Airbnbja. Helsinki je primjer kako lokalna povijest i kultura mogu pozitivno utjecati na društvene i ekonomske promjene potpomognute tehnologijom, a Finska je plodno tlo za takvo što zbog toga što je dugo bila poljoprivredna zemlja i ima usađene vrijednosti dijeljenja i zajednice, smatraju stručnjaci. shareable.net
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Zemlja s najvećim udjelom ljudi koji organiziraju smještaj putem interneta od druge privatne osobe 2018. godine bila je Luksemburg (44%), a slijede ih Irska i Malta (obje 26%). Nasuprot tome, udio je bio manji od 10% u sedam država članica: Cipar (3%), Češka (5%), Latvija (7%), Grčka, Rumunjska, Slovenija (svi po 8%) i Bugarska (9%). Hrvatska, iako izrazito turistička zemlja, ima ispodprosječni postotak takvih ponuda tek 12%. Eurostat
Novo vozilo na tržištu dijeljenja vožnje: Električni tricikli
Moskovljani se zbog skupog parkiranja okreću dijeljenju automobila
Lyft je prošli tjedan pokrenuo novu uslugu All Access Plan u kojoj se za 299 dolara mjesečno dobije 30 vožnji vrijednosti do 15 dolara (u Hrvatskoj bi to bilo 1.940 kuna). Ako je vožnja preko 15 dolara korisnik nadoplaćuje tu razliku. Lyft tvrdi da je ovo 59 posto jeftinije nego vlasništvo auta. Za Amerikanca je taj trošak 8.849 dolara godišnje (gorivo, održavanje, popravci, osiguranje, dadžbine, amortizacija) na bazi prijeđenih 24.000 kilometara. Ovih Lyftovih 299 dolara je 3.600 dolara godišnje i time ciljaju na zaposlene, no nema dovoljno vožnji jer se radi u prosjeku 22 dana mjesečno pa su potrebne 44 vožnje, dok Lyft nudi 30. A i ne vozi se samo na posao. Pretpostavka je da se Lyft ovime priprema za dolazak autonomnih vozila kad će ljudi biti voljniji odreći se vlasništva auta.
Ekonomija dijeljenja prakticirana od strane korporativnih divova pokazala se kao iznimno učinkovit model novog-starog izrabljivanja. S druge strane, ekonomije dijeljenja i poklona prisutne još od kamenog doba, svoj izraz danas nalaze u brojnim buvljacima i različitim tipovima van novčanih razmjena. Čak i u ovim paralelnim strukturama, naglasak često nije na drugačijoj ekonomiji već na osobnoj odgovornosti. Što se zapravo razmjenjuje na buvljacima, MAZ donosi na dva primjera robne razmjene koji se održavaju u Puli i Rijeci.
“Globalni tehnološki trend ekonomije dijeljenja proširio se i na naše prostore. Uz napomenu da se radi o servisima koji, u pravilu, olakšavaju život samo stanovnicima većih urbanih sredina kao što je Zagreb, na domaćem terenu najpoznatiji su i najviše su korišteni AirBnB za kratkoročno iznajmljivanje stanova, i Uber kao alternativa taksi-službama ili javnom prijevozu. Dok se na našem tržištu i korisnici i pružatelji usluga ovih platformi tek uhodavaju i testiraju njihovu učinkovitost, na zapadnim je tržištima već detektirano niz strukturnih problema koji proizlaze iz ovakvog modela razmjene. Budući da nema pravnog subjekta koji stoji između radnika i naručitelja, radnik često mora prihvatiti nepovoljne u strahu od loše ocjene. Kupac nije kralj, on je despot”, piše Bilten.
“U korijenu takozvane ‘gig ekonomije'(ili ekonomije dijeljenja, tehnoloških platformi za iznajmljivanje rada) američka je opsjednutost samopouzdanjem, pa je tako prihvatljivije pljeskati pojedincu koji se iscrpljuje radom do smrti, nego li ukazati na manjkavosti gospodarskog sustava. Kontrast između retorike ‘gig ekonomije’ (svi su uvijek povezani, zabavni i radišni!) i uvjeta koji joj omogućuju da postoji (nepostojanje stabilnog dohotka) čini ovu manjkavost u našim razmišljanjima posebno jasnom”, komentira New Yorker “inspirativnu” priču o vozačici Lyfta koja je prihvaćala putnike iako je bila u trudovima.
Na hrvatskom tržištu od prošlog ljeta posluje još jedna platforma u ekonomiji dijeljenja, francuski Click&Boat za najam plovila. Radi se o potencijalno velikom tržištu, jer Hrvatska ima najveću čarter flotu u svijetu, no u Hrvatskoj je njihov način rada ograničen zakonima koji jasno zabranjuju privatno iznajmljivanje plovila, te se ona mogu unajmiti samo preko profesionalnih tvrtki za čarter menadžment. Poslovni
Ukupni iznosi transakcija u pet najjačih europskih sektora ekonomije dijeljenja (izravne financijske usluge, organizacija usluga smještaja među fizičkim osobama, organizacija usluga prijevoza među fizičkim osobama, kućanske usluge na zahtjev i intelektualne usluge na zahtjev) mogli bi se povećati 20 puta, s današnjih 28 milijardi eura na 570 milijardi eura do 2025. godine, pokazuje istraživanje. Index
Ono što je zadivljujuće oko ekonomije dijeljenja nije tehnologija koja ju je omogućila, nego ogromne promjene koje je izazvala u društvu. Donijela je obnovljeni osjećaj zajednice, pokrenula više suradnje, izazvala novo razmišljanje te ojačala povjerenje. Povjerenje ubrzano postaje globalna i najcjenjenija valuta modernog vremena, piše TechCrunch vrlo zanimljivo o promjeni paradigme u ekonomiji.