Europski jaz u produktivnosti spram SAD-a akumuliran je uglavnom u recesijama i u uslužnim sektorima, a ne u ICT ili industriji. Tri „nedostajuće veze“ su: fleksibilnost tržišta rada i kontraciklička politika, produktivnost u državnom sektoru te porezna rasterećenja za poticanje investicija. Za smanjenje jaza potrebni su učinkovita državna uprava, aktivne mjere za nezaposlene u recesijama i niži izravni porezi koji stimuliraju rast i investicije. Velimir Šonje za Ekonomski lab

Gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj na poslu je najčešće produktivna manje od šest sati dnevno, na druženje s kolegama u prosjeku se troši 43 minute, surfanje internetom 29, a na dopisivanje s prijateljima i obitelji 21 minuta, pokazala je anketa portala MojPosao na više od 800 ispitanika. Prema anketi, nešto manje od polovice anketiranih (47 posto) priznaje kako je na poslu najčešće produktivno manje od šest sati na dan, trećina je izjavila (37 posto) da joj produktivnost traje šest do osam sati dnevno, a čak 16 posto ispitanika produktivno je i više od osam sati. Nadalje, polovica anketiranih, njih 51 posto, neproduktivna je dva ili više sati u danu, dok je prosječno vrijeme ‘zabušavanja‘ dva i pol sata. Lider

Dosta blizu njemačkoj produktivnosti pozicionirao se i sektor smještaja i restorana, a svi ostali sektori dosta zaostaju za njemačkom produktivnošću. Na samom dnu su djelatnosti kao što su vodovod, kanalizacija i otpad, kojima se u Hrvatskoj pretežito bave javna poduzeća. U odnosu na druge sektore, relativno dobro je pozicionirana poljoprivreda, za koju se uobičajeno smatra da je primjer niske produktivnosti. No, da se nešto pozitivno događa s produktivnošću u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji nedavno je potvrdio i Eurostat. Lider, nastavno na raniji tekst.

Produktivnost rada može se definirati kao BDP ili bruto dodana vrijednost obično podijeljena s brojem zaposlenih osoba ili odrađenih sati te je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na rast BDP-a. Ona je u Hrvatskoj 2021. godine bila 27 posto više nego prije 20 godina. No, daleko ispod razine ostalih država u Europi. Činjenica da tvrtke mogu rasti bez rasta produktivnosti, a time i bez poboljšavanja konkurentnosti, signal je da tvrtke rastu i opstaju po stopama višim od prosjeka ne zbog svoje konkurentnosti ili kvalitete već zato što se suočavaju sa slabom konkurencijom. To rezultira rastom bez izazova i održava pogrešnu raspodjelu resursa prema neučinkovitim tvrtkama te utječe na slab rast ukupne produktivnosti. Lider

Najskuplji sati rada su u Danskoj (46.9 eur/h), a najjeftiniji u Bugarskoj (7 eur/h) i Rumunjskoj (8.5 eur/h), a i mi smo blizu njima sa 11.2 eura po satu. Trošak radnog sata u Hrvatskoj rastao samo za 17.89 posto u odnosu na 2012. i po tome smo među najlošijima. Nije da radnici u Hrvatskoj rade malo ili loše rade, nego je gospodarstvo Hrvatske takvo da uloženi rad nije dovoljno produktivan. Da bi se postigla veća produktivnost, treba proizvoditi više roba i usluga, koje će biti vrjednije od dosadašnjih. To je moguće samo uz više investicija u znanje, tehnologiju, strojeve i robote te napuštanje starih, radno intenzivnih industrija. Hrvatska u istraživanje i razvoj (R&D) ulaže samo 1.3 posto BDP-a, što je daleko ispod prosjeka EU od 2.3 posto. Najjeftinija cijena rada po satu u većini država je u građevinskom sektoru. Index

10 navika kojih se trebate riješiti kako bi povećali svoju produktivnost

Kako lideri multimiljarderskih tvrtki ostaju produktivni

Buka u uredima (žamor, telefoni, razgovori) može biti pogubna za produktivnost zbog čega mnogi posežu za slušalicama te jednu buku zamjenjuju drugom – glazbom. Istraživanja su pokazala da glazba ne pomaže u poslovima u kojima se treba koncentrirati na zadatak, pogotovo ako je s tekstom, jer utječe na fokus. No klasična glazba ili relaksirajuća meditacijska glazba mogle bi pomoći. Naravno, najbolja opcija je tišina. The Atlantic

Ključ smislene produktivnosti – biti prijemčiv, što znači primati znanje, ideje i nadahnuće iz raznih izvora