Nebojša Blanuša redovni je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i jedan od autora istraživanja “Tko vjeruje u teorije zavjere i za koga oni glasaju na izborima?” koju je proveo multidisciplinarni centar za borbu protiv dezinformacija. Kaže da su teorije zavjere krenule s usponom znanosti nakon Prvog svjetskog rata, iako ih se i prije spominjalo, ali u nekom drugom kontekstu. Kod nas su najraširenije one vezane uz rat 90-ih, pretvorba i privatizacija koja se percipira kao “rezultat sprege mafije i državnih struktura”. Valja nadodati kako neke teorije zavjere nisu bez temelja, pa tako ni ta. Druga je vezana uz plan stvaranja Velike Srbije i državnih neprijatelja, unutarnjih i vanjskih. Teorije zavjera simptomi su problema koji neko društvo zaokupljaju i ukazuju na političke rascjepe koji muče političke zajednice. One su često artikulacija kolektivnih trauma iz prošlosti, ali i izraz anticipacije mogućih trauma u budućnosti. U tom smislu je vrlo opasna teorija o velikoj zamjeni stanovništva koja se ugnijezdila i jača antiimigrantski sentiment, rasističke ideologije i antisemitizam. Novosti
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
U novoj epizodi Kontrapovijesti, Hrvoje Klasić i Nebojša Blanuša, profesor s FPZG-a, pretresli su temu koja nam je svima “u susjedstvu” – teorije zavjere. Emisija nudi opušten, ali dublji uvid u to kako sumnja prestaje biti zdrav razum i postaje alat političke manipulacije.
Glavni zaključci:
Zaključno, gotovo svi vjerujemo u bar jednu takvu teoriju, a granica između opravdane sumnje i paranoje tanja je nego što mislimo
Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu s rekordnih 350.000 karata otvara pitanja o popularnosti pjevača čiji je opus prožet nacionalističkom simbolikom. Iako ga se često veže uz ustaški poklič i desničarsku retoriku, njegova publika nadilazi ideološke granice. Stručnjaci poput Blanuše i Budena tumače Thompsona kao simbol kolektivne identifikacije, kulture žrtve i potrebe za jasnim identitetom u nesigurnom svijetu. Popularnost mu nije samo glazbena, već društvena i politička manifestacija: protest protiv birokracije, nostalgija za suverenošću i bijeg od stvarnosti. Hipodrom tako postaje mjesto emocionalnog pražnjenja i privida zajedništva – Thompson kao svećenik jedne novokomponirane mitologije. DW
Novinarka Večernjeg Mateja Šobak razgovarala je sa dr. sc. Nebojšom Blanušom, sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti koji je autor knjige “Teorije zavjera i hrvatska politička zbilja 1980. – 2007″: “S globalizacijom i razvojem informacijske tehnologije, alternativnih medija i društvenih mreža ljudi žive u znatno kompleksnijem svijetu negoli prije 20 godina, da ne govorimo o prijašnjim razdobljima. Dostupne su nam brojne informacije, brojna znanja također, ali i dezinformacije. Pri tome su institucije zadužene za proizvodnju informacija puno statičnije u njihovu promoviranju od onih alternativnih koji nastoje privući i uvjeriti svoju publiku u vlastite “istine”. Tzv- antivakseri se, primjerice, puno bolje služe internetom negoli Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Također, kada nemate prikladne i dovoljne informacije za djelovanje, ljudi se okreću alternativnim izvorima, s njima dijele svoja iskustva koja im se mogu činiti puno uvjerljivijima od suhoparnih informacija javnih institucija koje ne vode računa dovoljno o potrebama ljudi da znaju, da imaju osjećaj kontrole nad vlastitim životom i da zaštite vlastitu egzistenciju…” Večernji