Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

Gradska skupština Zagreba odobrila je 13 kapitalnih projekata vrijednih 150 milijuna eura, od čega 71 milijun dolazi iz EU fondova. Najveći je prenamjena Paromlina u Gradsku knjižnicu i kulturni centar (95 mil. €). Odobreni su i projekti gradnje i obnove škola, energetske obnove zdravstvenih i sportskih objekata te obnova Kina Europa. Poslovni

Objavljeni naziv projekta iz 2018. godine, neznatno skraćen, glasio je: Gradska knjižnica Paromlin, a bio je u upotrebi poslije objavljenog natječaja za idejno rješenje. Odjednom, nedavno, pojavila se verzija: Gradska knjižnica i društveno-kulturni centar Paromlin. Tko nastoji promijeniti naziv, s kojim pravom? Ako to možete činiti, uvrstite i nazive ureda koje ste naknadno utrpali u prostor Paromlina. Oko 16 tisuća m2 preostaje u Paromlinu, nakon što svoj dio zauzme Gradska knjižnica. U taj prostor vjerojatno nije uključena polivalentna dvorana s 450 mjesta, ili možda je. Tu je vjerojatno kongresna dvorana koja bi doprinijela samoodrživosti knjižnice. Jednu takvu smo već izgradili u NSK. Suvremena knjižnica podrazumijeva da se u njoj odvija društveno-kulturna djelatnost, pa to ne treba posebno isticati. Paromlin se uključuje da bi se održala memorija. H-alter

Na prostoru industrijske baštine Grad Zagreb ne želi samo knjižnicu nego i da to bude novo središte gradskih zbivanja. Radovi na najvećem kapitalnom projektu počeli su prije tri tjedna, a trebali bi biti završeni u roku od dvije godine. Paromlin je jedan od najvažnijih zagrebačkih spomenika industrijske arhitekture. Zato je u novi objekt uklopljeno ono što je ostalo od nekadašnjeg kompleksa. Trećina stare zgrade Paromlina će se obnoviti i spojiti s novim dijelom, a u njoj će biti uredi, multifunkcionalni prostori i arhiv. Staru ruševnu zgradu koju su dodatno oštetili potresi, najprije treba konstrukcijski ojačati. HRT

Zagrebačka Gradska knjižnica sa Starčevićevog trga preselit će se u preuređeni i obnovljeni prostor bivšeg Paromlina. Ovo je želja, sad dolazi stvarnost – vrijednost nove zgrade knjižnice procjenjuje se na 240 milijuna kuna, a 80% novca tražit će se iz europskih fondova namijenjenih obnovi industrijske baštine. Natječaj se očekuje 2021., a izgradnja knjižnice trajat će pet godina.

“Analizom šireg i užeg prostora oko Paromlina, bavili smo se pitanjem kako osmisliti skladan kompleks gradske knjižnice koji bi trebao uvažiti visoke konzervatorske propozicije koje štite građevni fond Paromlina kao prostor visoke vrijednosti spomenika industrijske arhitekture” – kažu u studiju UPI-2M koji je pobijedio na natječaju za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje Gradske knjižnice Grada Zagreba. Više o rješenju, nacrti i 3D projekcije. Jutarnji

Klub Sirup odlazi iz zagrebačkog Paromlina

Potencijali zagrebačke industrijske baštine, kako je zaštititi i prenamijeniti bila su glavna tema 6. Dana zagrebačke arhitekture. Žarište u kojem su se u Zagrebu počeli razvijati manufakturni pogoni bila je dolina potoka Medveščaka, a nakon gradnje željeznice 1862. industrijski se pogoni pozicioniraju uz prugu (Paromlin, Tvornica duhana, Franck – jedini radi, Gredelj, klaonica). Primjeri propadanja su i Cementara, Arco, Bubara. Jutarnji