Povodom 170. obljetnice rođenja Nikole Tesle, emisija Nedjeljom u dva donosi razgovor s Borisom Šušnjarom, turističkim vodičem i autorom knjige Neshvaćeni Nikola Tesla, koji se već godinama bavi popularizacijom Teslina života i rada, osobito među djecom i mladima. U razgovoru je govorio o svom profesionalnom putu, radu s djecom te o manje poznatim, ali ključnim aspektima Tesline osobnosti. Iako ga znamo kao izumitelja i vizionara, možda najvažniji aspekt njegove životne priče je to na koji nas način može učiniti boljima. Iako vlada mit o Tesli kao o lošem učeniku, istina je da je često izostajao iz škole jer je bio boležljiv. Za vrijeme studija postao je ovisnik o kockanju, a i tijekom kasnijeg života je upadao u financijske probleme. Njegovo podrijetlo i pitanje kojoj nacionalnosti pripada trebalo bi biti manje važno u odnosu na njegov doprinos samoj znanosti. Smatra da bi u Teslinoj ulici bilo lijepo da se umjesto postojećeg kipa ostavit neki drugi simbol koji bi podsjećao na njega. HRT

Teslin spomenik prvotno se nalazio ispred Instituta Ruđer Bošković, no 2006. godine premješten je u Teslinu ulicu u centru Zagreba povodom 150. obljetnice njegova rođenja, što je zgrozilo struku i dio javnosti. Prema uputama velikog kipara, njemu je mjesto ispred Instituta jer s kipom Ruđera Boškovića stvara jednu cjelinu – kipovi su istih visina, a postavljeni su tako da gledaju jedan prema drugom. No, na vijest o vraćanju kipa ispred Instituta podijeljene su reakcije, s obzirom da je ulici u centru Zagreba dao danas prepoznatljiv izgled na koji su ljudi navikli. Iz Nedjeljom u 2 na fejsu objavili prilog o tome, kao najavu za sutrašnju emisiju.

Teslin spomenik prvotno se nalazio ispred Instituta Ruđer Bošković, no 2006. godine premješten je u Teslinu ulicu u centru Zagreba povodom 150. obljetnice njegova rođenja. Institut Ruđer Bošković trenutno se obnavlja, a vraćanje spomenika očekuje se u ovoj godini. Ujedno poštuju želje autora kipa, Ivana Meštrovića, koji je zamislio da Teslin kip i onaj Ruđera Boškovića kod Instituta predstavljaju spomenički par, iste su veličine, napola se gledaju i prenose određenu poruku. Index

Osnovno obrazovanje u Srbiji postalo je obavezno tek 1882, dvije godine prije nego što Tesla je 1884. otišao za Ameriku. Tesla je 1886. već registrirao svoj prvi patent, a Srbija je te godine imala samo oko 12 gimnazija i još toliko srednjih škola. I Srbi su od i od osnovne škole i od njega bježali kao što sada bježe od Europske Unije, 5G antena, i mnogo čega drugog. Tek kada se teškim odricanjem, i mukotrpnim radom i svojim znojem sam proslavio u Americi, Srbija se dosjetila da mu je otac pravoslavni svećenik. Svi koji danas prisvajaju Teslu, negiraju Europsku Uniju. Ali zapravo, dok negiraju Europsku Uniju (čije temeljne ideje su nastale upravo u Austro-Ugarskoj kroz pokret “Paneuropa”), oni negiraju Nikolu Teslu. Koji nikada ne bi nastao niti postao bez uređenog sistema obrazovanja i građanskih vrijednosti, koje su dovele do toga da pripadnik manjinskog naroda i manjinske crkve bude tretiran jednako kao i svi drugi. Tweet

Tesla je još davno tvrdio kako se piramide mogu koristiti za prijenos energije

Na većini jezika Wikipedije Nikola Tesla uglavnom Srbin ili Amerikanac srpskog podrijetla, Hrvat je samo na hrvatskoj

U svibnju je tim sa Sveučilišta Massachusetts (UMass) Amherst objavio rad o tome kako je uspješno generirao malu, ali kontinuiranu električnu struju iz vlage u zraku. Tim s UMass Amhersta bio je iznenađen kada je otkrio da uređaj, koji se sastoji od niza mikroskopskih cijevi ili nanožica, bez obzira na to što nije bio uključen u struju – proizvodi električni signal. Svaka nanožica bila je manja od tisućinke promjera ljudske vlasi te dovoljno široka da molekula vode u zraku može ući, ali toliko uska da bi se sudarala unutar cijevi. Svaka izbočina daje materijalu mali naboj, a kako se učestalost izbočina povećavala, jedan kraj cijevi postao je drugačije nabijen od drugoga. tportal 

Elektricitet i munje iz prsta Nikole Tesle u centru inovacija

Teslin usamljeni kraj 7. siječnja 1943. je kontrapunkt njegovoj blještavoj i slavnoj karijeri koja je počela gotovo 60 godina ranije, dolaskom u SAD. Teslin veliki proboj događa se na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. U ruci drži staklene cijevi koje odjednom svijetle i pušta munje od 200.000 volti da mu bljeskaju po tijelu. “Nakon tako nevjerojatnog testa (…) tijelo i odjeća gospodina Tesle još neko bi vrijeme emitirali fino svjetlucanje ili aureole fragmentirane svjetlosti”, izvještava Chicago Tribune. Deutsche Welle “Onog dana kad znanost počne proučavati nefizikalne (duhovne) pojave, u deset godina napredovat će više nego u ranijim stoljećima svoje povijesti.” Nikola Tesla Dnevnik

Nova NFT kriptomarka Hrvatske pošte nosi lik Nikole Tesle