Prema podacima servisa MojaPlaća u trećem kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.418 kuna, što je za 1% manje nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća nije se mijenjala.
Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.624 kune što je također 1% manje nego u prošlom kvartalu.
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 117% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (61% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+35%) te informacijskih tehnologija (+32%).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-46%), pomoćnim zanimanjima (-41%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-36%).
Muškarci i dalje više plaćeni
U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 9% višu plaću od žena, što je nešto manja razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 9%. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.652 kune, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.178 kuna.
U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca niža je za 1%, dok se prosječna plaća žena nije mijenjala.
Prvostupnička diploma donosi tek 1% višu plaću
Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 52% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 22% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105% u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 66% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 6% višu plaću od prosjeka, ali 32% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom. Ispitanici sa završenim fakultetskim obrazovanjem I. stupnja, prvostupnici, imaju 1% višu plaću od prosjeka i 17% nižu od ispitanika s visokom stručnom spremom.
Najviše plaćaju strane tvrtke, u prosjeku 6.253 kune
Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 15% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.253 kune, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 5.134 kuna (5% manje od prosjeka), baš kao i u udrugama (-5%)
Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu je 3% viša od prosjeka i iznosi 5.606 kuna.
Više zaposlenika znači i višu plaću
U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.704 kune, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 6% niža od prosjeka i iznosi 5.117 kuna.
Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.705 kuna i 5% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama do 1.000 zaposlenika; 8% viša od prosjeka i iznosi 5.826 kuna.
Nakon Zagreba i Zagrebačke županije, najviše plaće su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Gledano prema županijama, najniže plaće u trećem kvartalu 2016. zabilježene su u Vukovarsko-srijemskoj, čak 22% ispod prosjeka, te u Virovitičko-podravskoj županiji gdje su plaće 20% niže od prosjeka.
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 12% iznad prosjeka i ona iznosi 6.095 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka (- 3%) i Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3% niže od prosjeka.
Početnicima 16% niža plaća od prosjeka
Na početku karijere, dok još nemaju iskustva ispitanici imaju 16% manju plaću od prosjeka. S godinom do dvije iskustva ispitanici u prosjeku imaju 8% nižu plaću.
S tri do pet godina iskustva plaća je 8% viša od prosjeka, a sa šest i više godina iskustva plaća je 10% viša od prosječne.
Sukladno tome, najmlađi ispitanici imaju u prosjeku i naniže plaće (26% niže od prosjeka za ispitanike mlađe od 25 godina), dok ispitanici u dobi od 55 godina i više imaju 19% višu plaću od prosječne.
caller_get_posts is deprecated. Use ignore_sticky_posts instead. in /var/www/vhosts/monitor.hr/staging.monitor.hr/wp-includes/functions.php on line 5147
Najveće debljine novčanika uživaju zaposleni u zračnom prijevozu (2.352 €), dok su na dnu oni u proizvodnji odjeće (986 €). Zanimljiv podatak je da čak 60% radnika prima plaću manju od 1.464 eura, što potvrđuje da prosjek ‘popravlja’ manjina s visokim primanjima. Index
Za komotan život trebalo bi nam oko 2200 do 2500 eura, dok se ispod toga također može, ali sa strepnjom kod plaćanja svih računa i troškova, dakle stan, hrana, prijevoz, mobitel, internet, tv i ostalo. Prosječna plaća od 1500 eura prema toj računici nije više dovoljno za život u Zagrebu. Prema nekoj okvirnoj računici ekipe iz RTL-a, za četveročlanu obitelj potrebno je oko 4200 eura. Prema ekonomistu Ljubi Jurčiću, potrebno se izboriti za barem dvije plaće, a to je najlakše učiniti – uparivanjem, odnosno zajedničkim životom. No, dok plaće nisu dovoljne, potrošnja građana u trgovinama i uslugama – ne pada.
Prosječna neto plaća za prosinac iznosila je 1494 eura, što je pad od 0,3 posto u odnosu na studeni, uz godišnji rast od 9,8 posto. Poslodavci su pad nadoknadili rekordnim neoporezivim naknadama od prosječno 562 eura, pa su ukupna primanja premašila 2000 eura. Dodaci su varirali od 391 eura u javnoj upravi do 885 eura u stručnim djelatnostima. U 2026. plaće bi mogle dosegnuti 1600 eura neto. Mirovine bi u travnju trebale porasti 2,68 posto, oko 18 eura. Poslovni
Analiza pokazuje da se prosječnom neto plaćom u Hrvatskoj danas može kupiti više litara Eurosupera 95 nego ijedne godine od ulaska u EU 2013. godine. Prema podacima Europske komisije i DZS-a, omjer plaće i cijene goriva rastao je do 2022., uz pad zbog energetske krize, a potom ponovno snažno porastao zahvaljujući rastu plaća, osobito u javnom sektoru, i ograničavanju cijena goriva. Iako je inflacija rasla, plaće su nominalno rasle brže. Pokazatelj sugerira veću kupovnu moć, no ne znači nužno i proporcionalan rast ukupnog životnog standarda. Index
Prosječna godišnja plaća u EU 2024. iznosi 39.808 eura, s ekstremnim rasponom od 15.387 € u Bugarskoj do 82.969 € u Luksemburgu (5,4 puta razlika). Hrvatska se s prosječnom godišnjom plaćom od 23.446 eura nalazi ispod prosjeka EU. Glavni razlozi za razlike su ekonomska struktura (udio sektora visoke dodane vrijednosti), produktivnost, te snaga sindikata i kolektivnih ugovora. Kada se uzme u obzir standard kupovne moći (SKM), jaz se smanjuje na omjer 2,5. Hrvatska se u ovom pregledu ne spominje među top 5 ni među 5 najniže rangiranih, ali promjena poretka (npr. Rumunjska raste, Estonija pada) ilustrira utjecaj troškova života. Očekuje se da će prosječna nominalna plaća u EU dosegnuti 43.400 eura do 2026. Index
Prosječna neto plaća u pravnim osobama za rujan 2025. iznosila je 1.456 eura, što je 0,7% više nego u kolovozu i 10,1% više nego godinu ranije. Medijalna plaća iznosila je 1.260 eura, uz godišnji rast od 11,6%. Najveće plaće ostvarene su u zračnom prijevozu (2.409 eura), a najniže u proizvodnji odjeće (936 eura). Raspodjela plaća pokazuje da oko dvije trećine zaposlenih zarađuje manje od prosjeka, dok je samo 10% radnika imalo više od 2.227 eura. tportal
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća u pravnim osobama u kolovozu iznosila je 1446 eura, što je 0,6 posto više nego u srpnju i 9,2 posto više nego lani. Realno, nakon utjecaja inflacije, rast iznosi 4,9 posto. No, dok prosjek raste, čak 177.000 zaposlenih – njih deset posto – prima manje od 821 euro mjesečno, a prosječna plaća gotovo polovice radnika u pravnim osobama iznosi samo 947 eura. Danica
Povodom Dana dostojanstvene plaće ponovno se raspravlja o iznosu potrebnom za normalan život u Hrvatskoj. Čelnik Novog sindikata Mario Iveković procjenjuje da bi dostojanstvena plaća trebala biti 2.025 eura, dok ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je, zbog rasta cijena, realan iznos 2.200 eura. Upozorava da je Hrvatska dobila europske cijene, ali ne i europske plaće te da većina građana jedva pokriva osnovne troškove. Po njegovoj procjeni, 10 % živi dobro, 20 % u siromaštvu, a polovica populacije stalno „muku muči“. N1
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak ove godine iznosila je 1.448 eura, što je nominalno za 9,2 posto, a realno za 5,8 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u srijedu. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u djelatnosti emitiranje programa, u iznosu od 3.469 eura, a najniža u djelatnosti proizvodnja odjeće, u iznosu od 927 eura. Medijalna neto plaća za ožujak iznosila je 1.200 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa, što je za 2 posto više nego u veljači. Na godišnjoj je razini prosječna bruto plaća nominalno bila viša za 9,8 posto, a realno za 6,4 posto. Poslovni